Dubravka Ugrešić
Izvor: Wikipedija
Dubravka Ugrešić (Kutina, 27. ožujka 1949.) hrvatska je književnica, prevoditeljica i esejistica.
Završila je komparativnu i rusku književnost pri Filozofskom fakultetu u Zagrebu, te radila u Institutu za teoriju književnosti pri zagrebačkom Filozofskom Fakultetu. Iz političkih razloga početkom devedesetih godina napušta Hrvatsku. Trenutačno živi u Amsterdamu, povremeno predaje na američkim i europskim sveučilištima te piše za europske novine i časopise.
Možda je najpoznatija po kratkom romanu Štefica Cvek u raljama života, s podnaslovom Patchwork roman, u kojem se postmodernistički, ironično i duhovito igra trivijalnom literaturom (ljubićem) gradeći tekst kao krojni arak s naslovima koji slijede sve krojačke termine, te grafički i sadržajno ušivavajući citate, pisma, savjete. Štefica je, nakon ustanovljene popularnosti, 1984. uspješno prebačena i na film (U raljama života, Rajka Grlića). Danas je Štefica Cvek, premda nastala 15 godina ranije, često uspoređivana s britanskom Bridget Jones, sadržajno (Štefica je slično naivna i također traga za muškarcem svog života) i strukturalno (dnevnik, postmodernističko kolažiranje).
Stalno propitivanje prirode pisanja i književnosti, suprotstavljanje popularne kulture visokoj literaturi, te kasnije problematiziranje egzila i pitanja identiteta, najčešća su obilježja njenih romana.
U koautorstvu s Aleksandrom Flakerom 1984. uređuje Pojmovnik ruske avangarde, djelo u deset svezaka. Također se bavi prijevodima s ruskoga (Danil Harms, Boris Pilnjak), te piše scenarije za film i televiziju (U raljama života, Za sreću je potrebno troje).
Knjige Dubravke Ugrešić prevedene su na gotovo sve europske jezike i nagrađivane međunarodnim nagradama.
[uredi] Djela
- Mali plamen (dječji roman, 1971.)
- Filip i sreća (dječji roman, 1976.)
- Poza za prozu (1978.)
- Nova ruska proza (studija, 1980.)
- Štefica Cvek u raljama života (1981.)
- Život je bajka (1983.)
- Forsiranje romana-reke (1988.)
- Kućni duhovi (dječji roman, 1988.)
- Pljuska u ruci (antologija alternativne ruske proze, 1989.)
- Američki fikcionar (zbirka eseja, 1993.)
- Kultura laži (1996.)
- Muzej bezuvjetne predaje (1998.)
- Zabranjeno čitanje (2001.)
- Ministarstvo boli (2004.)
- Nikog nema doma (2005.)
[uredi] Nagrade
- Nagrada "Meša Selimović" (Večernje novosti) (1988.)
- Nagrada "Ksaver Šandor Gjalski" (1988.)
- NIN-ova godišnja nagrada za roman (prva spisateljica koja je dobila nagradu, 1988.)
- Nagrada Grada Zagreba (1989.)
- Godišnja švicarska nagrada za najbolju europsku knjigu eseja (Prix Europeen de l’ Essai Charles Veillon, 1996.)
- Njemačka nagrada SWF-Bestenliste Literaturpreis (1998.)
- Nizozemska nagrada "Versetsprijs" (Versetsprijs, Stichting Kunstenaarsverzet 1942 – 1945, 1997.)
- Austrijska nagrada za europsku književnost (Osterreichischen Staatspreis fur Europaische Literatur 1999.)
- Njemačka nagrada za esejistiku "Heinrich Mann" (Heinrich Mann Preis, Akademie Der Kunste Berlin, 2000.)
- Priznanje PEN centra BiH (2002.)
- Nagrada "Katarina Frankopan" (odbila primiti, 2002.)
- Talijanska nagrada Premio Feronia – Citta di Fiano (2004.)
- Britanski Independent Foreign Fiction Prize, uži izbor (2006.)
[uredi] Vanjske poveznice
- Službena stranica
- Complete Rewiev stranica, s recenzijama i kritikama pojedinih djela
- Feralov intervju
- Intervju Radija 101
- Nacionalov intervju
- Dubravka Ugrešić na IMDB-u
1981. Ivan Aralica - "Put bez sna" • 1983. Iris Supek - "Kraj svijeta počinje kihanjem" • 1983. Tatjana Arambašin Slišković - "Čovjek koji je volio vlakove, čovjek koji je mrzio vlakove i druge priče s tračnica" • 1985. Irena Vrkljan - "Svila, škare" • 1986. Pavao Pavličić - "Trg slobode" • 1987. Hrvoje Hitrec - "Ljubavi na crnom baršunu" • 1988. Dubravka Ugrešić - "Forsiranje romana reke" • 1989. Nedjeljko Fabrio - "Berenikina kosa" • 1990. Zvonimir Majdak - "Krevet" • 1991. Goran Tribuson - "Potonulo groblje" • 1992. Feđa Šehović - "Svi kapetanovi brodolomi" • 1993. Dalibor Cvitan - "Ervin i luđaci" • 1994. Miljenko Jergović - "Sarajevski Marlboro" • 1995. Pavao Pavličić - "Šapudl" • 1996. Višnja Stahuljak - "Sjećanja" • 1997. Alenka Mirković-Nađ - "91,6 Mhz glasom protiv topova" • 1998. Ratko Cvetnić - "Kratki izlet, zapisi iz Domovinskog rata" • 1999. Goran Tribuson - "Trava i korov" • 2000. Zoran Ferić - "Anđeo u ofsajdu" • 2001. Stjepan Tomaš - "Odnekud dolaze sanjari" • 2002. Nedjeljko Fabrio - "Triemeron" • 2003. Josip Mlakić - "Živi i mrtvi" • 2004. Renato Baretić - "Osmi povjerenik" • 2005. Luko Paljetak - "Skroviti vrt" • 2006. Igor Štiks - "Elijahova stolica" • 2007. Sanja Lovrenčić - "U potrazi za Ivanom"

