Dubrovačko-neretvanska županija

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Dubrovačko-neretvanska županija
Zastava Dubrovačko-neretvanske Grb Dubrovačko-neretvanske
Zastava Grb
Karta
Dubrovačko-neretvanska županija
Opći podaci
Sjedište županije Dubrovnik
Površina 1.781 km2
Broj stanovnika (2011.) 122.568 stanovnika [1]
Gustoća stanovništva 68,82 stan./km2
Broj gradova 5
Broj općina 17
Broj naselja 230
Župan Nikola Dobroslavić

Dubrovačko-neretvanska županija najjužnija je hrvatska županija. Zbog granice s Bosnom i Hercegovinom kod Neuma podijeljena je u dva dijela; dubrovački s Korčulom i neretvanski. U svom sklopu ima gradove: Dubrovnik, Metković, Korčulu, Ploče i Opuzen.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Prostor Županije čine dvije osnovne funkcionalne i fizionomske cjeline: relativno usko uzdužno obalno područje s nizom pučinskih i bližih otoka (od kojih su najznačajniji Korčula, Mljet, Lastovo i grupa Elafitskih otoka), poluotoka Pelješca te prostor Donje Neretve s gravitirajućim priobalnim dijelom.

Prostor je prekinut državnom granicom sa Bosnom i Hercegovinom i samo na području donjo-Neretvanske doline ima prirodnu vezu sa unutrašnjošću i spoj prema sjeveru i panonskom dijelu Hrvatske.

Obalna duljina je vrlo razvedena i varira od zaštićenih uvala s pjeskovitim plažama egzotične ljepote do otvorenom moru izložene strme obale s klifovima što ovu Županiju čini jednom od najljepših područja na Sredozemlju.

Područje Županije ima sve karakteristike sredozemne klime s klimatskim razlikama koje su posljedica postojanja visoke planinske barijere neposredno uz obalu, niza otoka i povremenih kontinentalnih utjecaja.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Prema popisu stanovništva županija ima 122.870 stanovnika ( 2.8 % ukupnog stanovništva Hrvatske ) sa prosječnom gustoćom naseljenosti od 69 stanovnika/km2.

Etnički sastav: Hrvati 93.3 %, Srbi 2 %, Bošnjaci 1.4 % i drugi.

Administrativna podjela[uredi VE | uredi]

Županija je stvorena od predratnih općina Dubrovnik, Korčula, Lastovo, Metković i Ploče.[2] Županija je podijeljena na 5 gradova i 17 općina.


link=   alt=
Dubrovnik
link=   alt=
Korčula
link=   alt=
Metković
link=   alt=
Opuzen
link=   alt=
Ploče
link=   alt=
Dubrovačko primorje
link=   alt=
Janjina
link=   alt=
Konavle
link=   alt=
Kula Norinska
link=   alt=
Lastovo
link=   alt=
Lumbarda
link=   alt=
Mljet
link=   alt=
Orebić
link=   alt=
Pojezerje
link=   alt=
Slivno
link=   alt=
Smokvica
link=   alt=
Ston
link=   alt=
Trpanj
link=   alt=
Vela Luka
link=   alt=

Zažablje
link=   alt=
Župa dubrovačka
Razmještaj gradskih (Red pog.svg) i općinskih središta (Blue pog.svg) na zemljovidu Dubrovačko-neretvanske županije
Gradovi Općine

Županijska uprava[uredi VE | uredi]

Županijska uprava sastoji se od župana i županijske skupštine.

Povijest[uredi VE | uredi]

Pogled iz zraka na grad Dubrovnik

Prvi stanovnici na ovom području bili su Iliri koji su se tu pojavili prije tri do četiri tisuće godina. Postupno se doseljavaju i novi narodi pa su tako u 2. stoljeću prije Krista ove prostore počeli naseljavati Rimljani, a u 4. i 5. stoljeću i stari Grci.

Veliki dio današnje Dubrovačko-neretvanske županije nekad je bio u sastavu Dubrovačke Republike, koja je 1808. i službeno ukinuta, nakon čega je ovaj prostor ušao u trojnu zajednicu Hrvatske, Dalmacije i Slavonije, a poslije toga do 1918. godine bio u sastavu Austro-Ugarske.

Nakon Prvog svjetskog rata ovo područje je najprije pripojeno Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca, koja je potom nazvana Kraljevina Jugoslavija. Prostor Dubrovačko-neretvanske županije 1939. ulazi u sastav Banovine Hrvatske, a 1941. godine postaje dio Nezavisne Države Hrvatske. Završetkom Drugog svjetskog rata ovo područje postaje sastavni dio SR Hrvatske koja je bila jedna od šest socijalističkih republika novoosnovane SFR Jugoslavije.

Dana 1. listopada 1991. godine tvz. Jugoslavenska Narodna Armija i četnici iz Crne Gore i istočne Hercegovine napadaju prostor Dubrovačko-neretvanske županije, te zauzimaju njen veći dio. Tijekom Domovinskog rata u Dubrovačko-neretvanskoj županiji spaljeno je i opljačkano 14 194 kuća.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Hotelski kompleks Babin kuk kod Dubrovnika.

Najznačajnija grana privrede u DNŽ je turizam. Prelijepi stari grad Dubrovnik i čisto more privlače milijune turista, pa je Dubrovnik sa okolicom jedna od najomiljenijih destinacija turista iz svih krajeva svijeta.

U DNŽ je razvijeno i pomorstvo.

U Stonu se nalazi najstarija europska solana iz 14. stoljeća u kojoj se i danas bere i proizvodi sol na stari tradicionalan način.

Stanovnici doline Neretve i Konavala se bave zemljoradnjom i u manjoj mjeri stočarstvom.

Na Pelješcu i Korčuli najvažnije grane privrede su vinogradarstvo, prozivodnja autohtonih vrsta vina, maslinarstvo i brodogradnja.

Važna gospodarska grana u DNŽ je i vađenje te obrada kamena, uglavnom u Dubrovačkom primorju i Župi dubrovačkoj.

Promet[uredi VE | uredi]

Dubrovačko-neretvanska županija ja Jadranskom turističkom cestom prometno povezana sa Splitom i ostalim dijelovima Hrvatske. U tijeku je gradnja nove moderne autoceste cestovne oznake A1 od Splita, preko Šestanovca i Ploča do zračne luke Čilipi.

Ostale županijske prometnice su u jako lošem i derutnom stanju, poglavito Pelješka cesta. U tijeku su pripreme za gradnju mosta Komarna - Pelješac kojim bi se dva prirodno razdvojena dijela županije spojila na umjetan način.

Dubrovačko-neretvanska županija raspolaže sa jednom međunarodnom zračnom lukom u Čilipima, 25 km istočno od Dubrovnika, a sa ostatkom svijeta je povezana i međunarodnom pomorskom lukom Gruž u Dubrovniku.

Željeznicom je županija od Ploča preko Metkovića povezana sa susjednom Bosnom i Hercegovinom.

Kultura[uredi VE | uredi]

Prvi koncert Dubrovačke filharmonije održan je u Dubrovniku 13.04.1925. godine. Od toga dana filharmonija je redovit gost na Dubrovačkim ljetnim igrama. Kazalište Marina Držića izgrađeno je i otvoreno 1864. godine. Ansambl Linđo osnovan je 1965. godine. Muzeji u Dubrovniku su Pomorski muzej, Prirodoslovni muzej Biološkog instituta, Etnografski muzej itd.

Na Korčuli djeluje KUD Moreška.

Znamenitosti[uredi VE | uredi]

Najveća znamenitost DNŽ je Stari Grad Dubrovnik. Opasan velikim i dugim zidinama i prelijepim morem privlači turiste iz svih krajeva svijeta. Druga je znamenitost Ston, koji poslije Kineskog zida ima druge najduže zidine na svijetu, a koje se zbog ruševnog stanja obnavljaju. Grad Korčula je također jedna od znamenitosti DNŽ.

Također vidi[uredi VE | uredi]


Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Popis stanovništva 2011., www.dzs.hr
  2. Hrvatski povijesni zemljovidi, Školska knjiga Zagreb 2006 ISBN 953-0-10877-X , stranica 48.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]


Flag of Croatia.svg Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj.