Dubrovačko primorje
|
|
|
|---|---|
|
|
|
|
|
|
| Županija | Dubrovačko-neretvanska |
| Načelnik općine | Nikola Knežić HDZ |
| Naselja u sastavu općine | Banići, Čepikuće, Doli, Imotica, Kručica, Lisac, Majkovi, Mravnica, Ošlje, Podgora, Podimoć, Slano, Smokovljani, Stupa, Štedrica, Točionik, Topolo, Trnova, Trnovica i Visočani |
| Stanovništvo (2001.) | 2.216 |
| Poštanski broj | 20232 |
|
|
|
Dubrovačko primorje je općina u Hrvatskoj.
Sadržaj |
Općinska naselja [uredi]
U sastavu općine je 20 naselja (stanje 2006), to su: Banići, Čepikuće, Doli, Imotica, Kručica, Lisac, Majkovi, Mravnica, Ošlje, Podgora, Podimoć, Slano, Smokovljani, Stupa, Štedrica, Točionik, Topolo, Trnova, Trnovica i Visočani.
Zemljopis [uredi]
Ratac je priobalno područje u općini Dubrovačko primorje, smješteno je istočno od Slanoga i graniči s prigradskim naseljima grada Dubrovnika.
Zemljište u Racu je privatno vlasništvo stanovnika Majkova i to prvenstveno stanovnika zaseokâ Grbljave, Kunje Ljuti, Prljevića i Rajkovića. Ranije je veći dio područja Ratca bilo obradivo zemljište gdje su se uzgajale uglavnom masline, rogači, vinova loza i smokve te bob koji je dospijevao za berbu najranije u županiji. Danas je uglavnom posve zapušteno. Razlog je raseljavanje sela zbog nepostojanja pretpostavki za pristojan život - nema tekuće vode. Tomu su pridonijeli i požari koji su posljednjih dvadesetak godina u tri navrata opustošili ovo područje.
Dio stanovnika navedenih zaseoka bavio se i ribarstvom. U Racu već dugo godina postoje ribarski magazini i veliko zajedničko istezalište za barke. Na vrhu brda iznad Raca nalazi se zavjetna crkvica sv. Liberana. Danas u Racu postoji stambeno naselje koje je nastalo u posljednjih tridesetak godina. Uglavnom su to manje kućice domaćeg stanovništva. Dio kućica je stalno nastanjen, a ostatale služe kao kuće za odmor.
Stanovništvo [uredi]
Po posljednjem popisu stanovništva iz 2001. godine, općina Dubrovačko primorje imala je 2.216 stanovnika, raspoređenih u 20 naselja:
- Banići - 143
- Čepikuće - 95
- Doli - 207
- Imotica - 85
- Kručica - 34
- Lisac - 34
- Majkovi - 218
- Mravnica - 45
- Ošlje - 96
- Podgora - 33
- Podimoć - 44
- Slano - 552
- Smokovljani - 101
- Stupa - 73
- Štedrica - 61
- Točionik - 26
- Topolo - 152
- Trnova - 45
- Trnovica - 37
- Visočani - 135
Uprava [uredi]
Područje Dubrovačkoga primorja administrativno obuhvaća istoimenu općinu. Općinsko sjedište je mjesto Slano, koje broji nešto više od 500 stanovnika. Općina Dubrovačko primorje pripada Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
Povijest [uredi]
Važna godina u povijesti Dubrovačkoga primorja je 1399. Te je godine istoimeno područje ušlo u sastav Dubrovačke Republike, te se u istom uspostavljaju upravno-administrativni, ekonomski i ostali okviri slavne Republike. Cijelo je područje proglašeno knežijom čiji knez stoluje u Slanom i ima mandat od 1 godinu. Godine 1806. ovo je područja pretrpjelo velike štete od rata Napoleonove armade s rusko-crnogorskom vojskom.
Nažalost, povijest se ponovila, kad je područje pretrpjelo kaotično uništenje za vrijeme Domovinskog rata pri čemu je lokalno stanovništvo protjerano, a njihovi domovi kao i ostali gospodarski i javni objekti sustavno opljačkani, uništeni, spaljeni, minirani i sl.
Gospodarstvo [uredi]
Poznate osobe [uredi]
Miho Mihanović (DOLI 1862.- ? 1938.g.) Nikola Mihanović (DOLI 1846.-BUENOS AIRES 1929.)
Spomenici i znamenitosti [uredi]
Obrazovanje [uredi]
Kultura [uredi]
Šport [uredi]
Vanjske poveznice [uredi]
Nedovršeni članak Dubrovačko primorje koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
|
|||||