Dugouhi jež

Izvor: Wikipedija
Dugouhi jež
Status zaštite

Status zaštite: Najmanja zabrinutost (lc)

Sistematika
Carstvo: Animalia
Koljeno: Chordata
Razred: Mammalia
Red: Erinaceomorpha
Porodica: Erinaceidae
Rod: Hemiechinus
Vrsta: H. auritus
Dvojno ime
Hemiechinus auritus
(S. G. Gmelin, 1770.)
Raspon
Rasprostranjenost dugouhoga ježa
Rasprostranjenost dugouhoga ježa

Dugouhi jež (lat. Hemiechinus auritus) je vrsta ježa porijeklom iz srednjoazijskih zemalja i nekih zemljama Bliskog istoka. Živi u jazbinama, bilo da ih radi ili pronađe. Ističe se svojim dugim ušima. Smatra se jednim od najmanjih bliskoistočnih ježeva.[1] Ovaj jež jede kukce,[2] ali se također može hraniti malim kralježnjacima i biljkama. U zatočeništvu mogu živjeti oko 7 godina.[3]

Budući da je prirodno sklon parazitima i može prenositi opasne bolesti poput kuge, vrlo je preporučeno da ga se kupuje preko ovlaštenih trgovaca, ako ga se želi držati kao kućnog ljubimca.

Duljina tijela je između 120 i 270 mm, a repa između 10–50 mm. Lubanja je oko 38–48 mm. Teži između 250 i 400 g. Ima vrlo razvijena osjetila sluha i mirisa, koja koriste za lov i otkrivanje predatora. U opasnosti se štiti bodljama. Vrh i peta stopala prekriveni su dlakom, ali stopala su gola.[4]

Dugouhi jež je manji od europskog bjeloprsog ježa i puno je brži. Manje je vjerojatno, da će sklupčati u loptu u opasnosti, nego će radije pokušati pobjeći ili skočiti na predatora sa svojim relativno kratkim iglicama.

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Qumsiyeh, M. B.. (1996) Mammals of the Holy Land. Texas Tech University Press, Lubbock Texas.str. 64–66 ISBN 089672364X.
  2. Poddar-Sarkar, M., Raha, P., Bhar, R., Chakraborty, A., & Brahmachary, R. (2011). "Ultrastructure and lipid chemistry of specialized epidermal structure of Indian porcupines and hedgehog". Acta Zoologica 92 (2): 134. doi:10.1111/j.1463-6395.2010.00452.x.
  3. de Magalhaes, J. P., Costa, J (2009). "A database of vertebrate longevity records and their relation to other life-history traits". Journal of evolutionary biology 22 (8): 1770–4. doi:10.1111/j.1420-9101.2009.01783.x. PMID 19522730.
  4. http://journals.tubitak.gov.tr/zoology/issues/zoo-98-22-2/zoo-22-2-5-97065.pdfArhivirana inačica izvorne stranice od 3. ožujka 2016. (Wayback Machine) Prezeto 10. prosinca 2012.