Edikt o vjerskoj toleranciji među kršćanskim vjerama

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Edikt o vjerskoj toleranciji među kršćanskim vjerama je bio pravni akt kojeg je izdao habsburški car Josip II. 21. prosinca 1781..

Tekst patenta o toleranciji


Ovim je aktom Josip II. sve kršćanske vjere u Habsburškoj Monarhiji izjednačio po statusu sa Katoličkom Crkvom, omogućivši potpunu vjersku slobodu (luteranima, kalvinistima i Pravoslavnoj Crkvi), ponajviše radi ograničavanja moći i autonomije Katoličke Crkve. Apsolutističkoj carskoj vlasti nije odgovaralo da ima autonomni autoritet kao što je Katolička Crkva i njeni redovi, koji su sa svojim posjedima i povlasticama bili država u državi.

Katolička Crkva je podvrgnuta državnom nadzoru. U opsežnoj reformi države i društva čiji je edikt bio sastavni dio su ukinuti mnogi crkveni redovi i samostani ukinuti (njih oko 700). To se ponajviše odnosilo na one koji nisu bili aktivni u određenim djelatnostima (škole, bolesnička njega itd.). Unatoč takvim "teoretskim opravdanjima" (jozefinizam), ukinuti su i neki redovi koji su mnogo radili na prosvjećivanju stanovništva, kao što su pavlini i benediktinci, koji su odgoj i obrazovanje imali za glavnu djelatnost; također i serviti, koji su držali mrežu bolnica. Ipak, katolici su zadržali jednu povlasticu, kojom je jedino Katolička Crkva smjela graditi crkvene portale na ulici.

Ovaj zakon je vrijedio kako za Austrijske nasljedne zemlje, ali i za Hrvatsku i Ugarsku. U Hrvatskoj je ovim za jedno vrijeme prestao važiti posebni vjerski zakon koji je dopuštao djelovanje isključivo Katoličkoj Crkvi. Za razliku od nekih drugih zakona, ovaj je vrijedio ne samo u austrijskim nasljednim zemljama, već i u Ugarskoj i Hrvatskoj. Zahvaljujući ovom zakonu pravoslavni kršćani su dobili mogućnost utemeljenja svojih crkvenih općina izvan Vojne krajine, a prva značajnije realiziranje ovog Edikta u Hrvatskoj bilo je godine 1785. osnivanjem crkvene općine u Zagrebu od strane grčke trgovačke zajednice.

Židovi su ovim ediktom dobili šira građanska prava, među ostalim i studiranja, a uz ostale reforme i mogućnost ulaska u državne službe. U Hrvatskoj, ovaj je Edikt dopustio Židovima i naseljavanje, što se materijalizira 1785. u Varaždinu, osnivanjem njihove općine.

Iako je Josip II. pred smrt povukao skoro sve svoje reforme (naime je zbog krajnjeg neobaziranju na mišljenje naroda i nastojanja za germanizaciju nenjemačkih naroda, bio ugrožen sam opstanak Monarhije), ovaj edikt je ostavio nedirnutim.

Vidi još[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

  • Bune u 17. Bune u 17. stoljeću
  • Croatia.ch Prosvijećeni apsolutizam
  • [1] Tekst patenta o vjerskoj toleranciji 1781.(njemački)
  • [2] Tekst patenta o vjerskoj toleranciji 1781.(engleski)