Egina (otok)

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Disambig.svg Za druga značenja, pogledajte Egina (razdvojba).
Egina
Αίγινα
GR Aegina.PNG
Podatci
Otočna skupina Saronski otoci
Koordinate 37° 45´ SZŠ 23°26´ IZD
Država Flag of Greece.svg Grčka
Glavno naselje Egina
Površina 87,4 km2
Broj stanovnika 13.000

Egina (grčki: Αίγινα) je jedan od Saronskih otoka u Egejskom moru u središnjoj Grčkoj. Otok upravno pripada prefekturi Pirej i Periferiji Atika, kao jedna od općina. Sjedište općine i najveće naselje na otoku je istoimeni gradić Egina na sjeverozapadnoj strani otoka.

Ime[uredi VE | uredi]

Naziv "Egina" vjerojatno je izveden od imena iz grčke mitologije, Eakusa (poznatije kao Eak), mitološkog kralja drevne Egine.

Prirodni obilježja[uredi VE | uredi]

Egina je smještena u blizini Atene (oko 40-ak km zračne udaljenosti), u središnjem dijelu Saronskog zaljeva, koji se po njoj zove i Eginski zaljev. Ovaj zaljev je jako važan za Grčku. Otok je blago razvedene obale sa brojnim malim zaljevima i skrivenim plažama. Egina je brdovita, ali je njeno zemljište vulkanskog podrijetla i jako plodno. Na otoku postoje značajne šume bora.

Klima na Egini je sredozemna.

Povijest[uredi VE | uredi]

Egina je jako rano naseljena, već u doba rane prapovijesti. U doba Mikenske civilizacije Egina je bila trgovačko središte za ovaj dio Grčke. Taj joj je otok donio bogatstvo i moć, koju je tek u 5. stoljeću pr. Kr. skršila antička Atena i sebi priključila Eginu. Kasnija povijest vezana je za povijest Atene. U doba ranog Bizanskog carstva Egina je ponovo ojačala, o čemu govore brojne crkve iz tog vremena. Međutim, česti napadi Saracena u 9. stoljeću doveli su novog nazadovanja i, vjerojatno, napuštanja otoka. Poslije osvajanja Carigrada od strane križara 1204. g. Egina je bila pod vlašću Zapada sve do 1537. g. Tada Eginu osvajaju Turci i pod njima ostaje stoljećima. uz kraktu vlast Mlečana krajem 17. stoljeća.

Novi procvat Egine događa se nastavkom suvremene Grčke 1830. godine, kada je čak kratko bila i prijestonica (1828.-30.). Proglašavanjem Atene za novu prestonicu Egina gubi na značaju, ali ne propada, jer je nova prijestonica ostala blizu. Poslije rata širenjem Atene otok postaje mjesto vikend turizma Atenjana, a kasnije i stalnih kuća doseljenika.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Po posljednjem popisu iz 2001. godine na otoku živi oko 13.000 stanovnika, od toga oko 60% u gradu Egini. Gotovo cjelokupno stanovništvo su Grci.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Poljoprivreda je tradicionalno zanimanje otočnog stanovništva, pogotovo uzgajanje pamuka, badema, vinove loze, maslina. U novije vrijeme najviše se uzgajaja pistacija.

Važne djelatnost su turizam i pomorstvo.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke na temu: Egina (otok).


Geographylogo.svg Nedovršeni članak Egina (otok) koji govori o zemljopisu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije. }