Ekstremna ljevica

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Prvosvibanjski prosvjed radikalne ljevice u Francuskoj.

Pojam[uredi VE | uredi]

Krajnja ljevica, ekstremna ljevica, radikalna ljevica ili ultra-ljevica su izrazi kojima se označavaju politički pokreti, stranke i ideologije koji pripadaju ljevici, a koje karakterizira odbacivanje postojećeg poretka uključujući pluralizam i demokraciju odnosno svih ostalih političkih pokreta, ideologija i stranaka, uključujući one koji pripadaju tzv. umjerenoj ljevici.

U suvremenom svijetu se pod ekstremnom ljevicom obično smatraju pokreti koji se ideološki svrstavaju uz anarhizam, komunizam, anarhokomunizam, boljševizam, staljinizam, trockizam, maoizam, kastroizam te, u manjoj mjeri, feminizam i zelenu politiku. Kao jedan od povijesnih primjera ekstremne ljevice se često navodi jakobinstvo u doba francuske revolucije.

Osobe koje pripadaju ekstremističkim skupinama same sebe vrlo rijetko nazivaju Ekstremistima. Članovi takvih skupina sami sebe ili svoje skupine opisuju unutar političkog spektra predstavnicima "radikalne ljevice".

Desni i lijevi ekstremizam zajednički djeluje protiv pluralizma, koji se temelji na višestranačju, a time i pravo na opoziciju. Oba ekstremizma razmišljaju u stereotipima "prijatelj-neprijatelj" i imaju visok stupanj dogmatizma.[1]

Njihove aktivnosti su orijentirane u skladu ideološke orijentacije - revolucionarno-marksistički ili anarhistički - za uspostavu socijalističkog / komunističkog sustava ili društva bez vlasti ( "anarhije").

Pri time se Ljevičarski ekstremisti predstavljaju se kao radikalna demokracija da bi svoje ciljeve predstavili kao "borbu za mir i socijalnu pravdu u načelu društvenog napretka".

S tim mobiliziraju postojeće antiautoritarne usmjerene osobe da bi ih usmjerili protiv postojećih demokracija.

Ljevičarski ekstremizam[uredi VE | uredi]

Ljevičarski ekstremizam je naziv za razne struje i ideologije unutar političke ljevice, koja odbijaju parlamentarnu demokraciju, tržišno gospodarstvo ili kapitalizam, i žele taj sustav zamjeniti egalitarističkim političkim sustavom. [2]

Ljevičarski ekstremistički nastrojene osobe ili stranke predstavljaju prijetnju demokraciji. Gospodarske krize uzimaju kao razlog kako bih oštro napadali tzv. "kapitalistički sustav". Pri tome se ne radi o korekcijama u gospodarskom razvitku nego o pokušaju zamjene demokracije totalitarno socijalističkom sustavom.

Ljevičarski ekstremizam u Europi[uredi VE | uredi]

  • Rote Armee Fraktion u Njemačkoj
  • Crvene brigade u Italiji: Skupina koja je uglavnom počinili 1970. - 1976. iznude i politička ubojstva, otmice, ubojstva i bombaške napade. Razbijena je 1982.
  • Talijanska Komunistička partija (CPI) je zbog svoje Euro-komunističkog parlamentarne orijentacije, a ne kao krajnje ljevice.
  • Action directe u Francuskoj. Od 1983. skupina počinila brojan ubojstva. 21. veljače 1987. uhičeni su osnivači skupine.
  • "Skupina 17. studenoga". U razdoblju od 1975. - 2002. 23 ljudi je ubijeno od strane t eskupine. Uz pomoć Scotland Yarda 2002. 15 članova skupine je uhićeno.
  • ETA-baskijska paravojna organizacija
  • Koalicija radikalne ljevice u Grčkoj
  • Sinn Féin u Sjevernoj Irskoj i Republici Irskoj

Ljevičarski ekstremizam u svijetu[uredi VE | uredi]

Povezani članci[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Eckhard Jesse: s.v. Extremismius, in: Andersen, U. / Woyke, W. (Hrsg.): Handwörterbuch des politischen Systems der Bundesrepublik Deutschland, 5. aktualisierte Auflage, Bonn 2003, S. 178
  2. Oliver H. Woshinsky. Explaining Politics: Culture, Institutions, and Political Behavior. Oxon, England, UK; New York, New York, USA: Routledge, 2008.Pp. 145-149.