El Niño

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno s El Nino)
Skoči na: orijentacija, traži
Grafički prikaz temperaturne anomalije

El Niño je globalni atmosfersko-oceanski fenomen koji nastaje usred fluktuacija pravaca vjetrova i temperature vode u tropskom dijelu Tihog oceana.

Sam naziv „El Nino“ u španjolskom jeziku znači mali dječak i odnosi se na malog Isusa, jer se njegovi efekti najviše osjećaju oko Božića. La Niña znači mala djevojčica.

Po dosadašnjim istraživanjima, El Niño najvjerojatnije postoji od završetka posljednjeg ledenog doba.

Voda oko Indonezije je uobičajeno toplija nego kod Perua, a postoje i odgovarajauće razlike u zračnom pritisku iznad tih prostora. Točnije, iznad južnoameričke obale pritisak je veći nego iznad Indonezije. Posljedično, vjetrovi koji pretežno pušu u ekvatorskom prostoru imaju relativno stalan smjer (od istoka prema zapadu). Kada dođe do obrtanja vjetrova, topla voda se premješta prema obali Perua što kao posljedicu ima kiše. Sa druge strane, za vrijeme jakih El Niña monsuni u Indiji izostaju usred preljeva hladne vode i zbog toga nastaju suše. El Niñov utjecaj na klimu Europe je relativno mali.

Nasuprot El Niñu, postoji i La Niña, koja je, zapravo, jako normalno stanje. Za vrijeme La Niñe, voda oko Indonezije je toplija nego uobičajeno što izaziva jače oluje i poplave dok u drugim dijelovima svijeta izaziva suše.

Posljednji El Niño je trajao od rujna 2006. do ožujka/travnja 2007. El Niño ima utjecaj na klimu gotovo svih dijelova svijeta. El Niño s početka osamdesetih godina je prvi put skrenuo pažnju šire javnosti usred velikog broja smrti.

Naziv „El Niño“ je prvi put upotrebljen u znanstvenoj javnosti 1892. godine, kada je kapetan Camilo Carilona na kongresu geografskog društva u Limi donio izvještaj da toplu struju ribari i moreplovci oko Perua zovu „El Niño“.

Za vrijeme gotovo cijelog 20. stoljeća se smatralo da je El Niño lokalni fenomen i do 1982/83. godine nije bilo znatnog interesa znanstvene zajednice.

El Niño se pojavljuje u periodima od dvije do sedam godina bar posljednjih tristo godina; većinom su u pitanju fenomeni slabijeg intenziteta.