Encefalizacija
Encefalizacija (lat. encephalisatio, od grč. ἐγϰέφαλος: mozak), u komparativnoj anatomiji, razlika između stvarne veličine mozga neke životinjske vrste prema teorijskoj veličini izračunatoj s obzirom na veličinu ostatka tijela te fenomen povećanja veličine mozga, navlastito u odnosu na ostatak tijela, motrena u tijeku evolucije. Koncept telencefalizacije koji specifično označuje povećanje veličine telencefalona ili prednjeg mozga, koje reflektira selektivni pritisak izvrgnut na kognitivne kapacitete organizama navlastito u tijeku humane evolucije.
Kvantifikacija encefalizacije u neke životinje direktno je povezana s njezinom razinom inteligencije. Aristotel je 335. pr. Kr. napisao: "Od svih životinja čovjek ima najveći mozak s obzirom na svoju veličinu."[1] Usto je 1871. godine Charles Darwin napisao u svojoj knjizi Porijeklo čovjeka: "Nitko, predmnijevam, ne sumnja da veliki omjer koji veličina čovječjeg mozga ima prema njegovu tijelu, u usporedbi s istim omjerom u gorile ili orangutana, nije blisko povezan s njegovim mentalnim snagama."[2]
Encefalizacijski kvocijent[uredi | uredi kôd]
| vrsta | EQ | vrsta | EQ |
|---|---|---|---|
| čovjek | 7,44 | mačka | 1,00 |
| dupin | 5,31 | konj | 0,86 |
| čimpanza | 2,49 | ovca | 0,81 |
| rezus-majmun | 2,09 | miš | 0,50 |
| slon | 1,87 | štakor | 0,40 |
| kit | 1,76 | zec | 0,40 |
| pas | 1,17 |
Vidi još[uredi | uredi kôd]
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Russell, Stuart and Norvig, Peter (2003), Artificial Intelligence: A Modern Approach, Upper Saddle River, N.J.: Prentice Hall/Pearson Education, ISBN 0-13-790395-2
- ↑ Darwin, Charles (pretisak iz 1981. izdanja iz 1871.), The Descent of Man, and Selection in Relation to Sex, Princeton, New Jersey: Princeton University Press, p. 145, ISBN 0-691-02369-7 Vidi još citat na str. 60, na mrežnom tekstu najranijeg pretiska drugog izdanja (1874.).