Ernst Ludwig Kirchner

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Ernst Ludwig Kirchner
ekspresionizam
Ernst Ludwig Kirchner
E. L. Kirchner oko 1913.-14. godine
Rođenje 6. svibnja 1880.
Aschaffenburg, Bavarska
Smrt 15. lipnja 1938.
Frauenkirch-Wildboden kraj Davosa, Švicarska
Vrsta umjetnosti slikarstvo - grafika - kiparstvo
Praksa Königliche Technische Hochschule
Utjecao Die Brücke, Novi realizam, itd.
Utjecali Paul Gauguin, Edvard Munch, Vincent van Gogh
Poznata djela Autoportret s modelom
Marzella
Slikar kao vojnik
Potpis Kirchner autograph.png
Portal o životopisima

Ernst Ludwig Kirchner (Aschaffenburg, 6. svibnja 1880. - Frauenkirch-Wildboden kraj Davosa, 15. lipnja 1938.), njemački ekspresionistički slikar i grafičar; jedan od osnivača pokreta Die Brücke u Dresdenu 1905. god.

Autoportret s modelom, ulje na platnu,

Životopis[uredi VE | uredi]

Kirchner je studirao arhitekturu u Dresdenu gdje je zajedno sa svojim prijateljima Erichom Heckelom i Karl Schmidt-Rottluffom osnovao prvu ekspresionističku skupinu Die Brücke (njem. „Most”) 1905. godine. Težili su prevazilaženju akademskog slikarstva, a snažan utjecaj na njih imao je plošni način slikanja Paula Gauguina i Edvarda Muncha kao i kolorit Vincenta van Gogha i fovista. Pošto su članovi grupe zajedno slikali u jednom ateljeu, došli su do međusobno veoma sličnog izričaja. Kirchner je uglavnom slikao pejzaže, prizore s gradskih ulica, aktove i portrete. Godine 1911. skupina se preselila u Berlin gdje je Kirhner dinamičnim načinom slikanja naslikao slike velegrada s oštrim rubovima, tipičnim za njegov stil (npr. Ulica, 1913.). Godine 1913. skupina se raspala.

Kirchner se po izbijanju Prvog svetskog rata prijavio u vojsku kao dobrovoljac, a demobiliran je 1915. nakon što je doživio psihički i fizički slom. Tada je nastao njegov potresni autoportret Slikar kao vojnik (1915.). Nakon ozdravljenja nastanio se u Švicarskoj gdje je nalikao brojne, oblikom i bojom smirenije pejzaže (Davos u snijegu, 1921). Za vrijeme nacionasocijalizma oko 600 njegovih slika je zaplijenjeno i žigosano kao „izopačena umjetnost”, nakon čega je počinio samoubojstvo pištoljem.

Djela[uredi VE | uredi]

Izraz mu je lapidaran u formi i sirov u boji, prožet sarkazmom i desperacijom velegradskog ambijenta (Berlinska ulica). U kasnijoj fazi pokazuje tendenciju prema apstrakciji.

Kirchnerove najvažnije grafike su njegov ciklus drvoreza za zbirku pjesama Georga Heima „Umbra vite“ (1924). Za svoje figure u drvetu inspiraciju je nalazio u umjetnosti Afrike i Oceanije.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Ernst Ludwig Kirchner