Isfahan
|
اصفهان Spadana, Spahan, Sepahan, Espahan, Hispahan, Esfahan |
|
|---|---|
 |
|
| Nadimak: Nesfe Džahan („Pola svijeta”) | |
| Koordinate: 32°41′N 51°41′E / 32.683°N 51.683°EKoordinate: 32°41′N 51°41′E / 32.683°N 51.683°E | |
| Država |  Iran |
| Pokrajina | Isfahan |
| Vlast | |
| - Gradonačelnik | Morteza Sakaeian Nedžad |
| Površina | |
| - Ukupna | 106.179 km² |
| Visina | 1590 m |
| Stanovništvo (2006.) | |
| - Grad | 1,583.609 |
| Vremenska zona | IRST (Iransko standardno vrijeme) (UTC+3:30) |
| - Ljeto (DST) | IRDT (UTC+4:30) |
| Službena stranica www.isfahan.ir | |
| Karta | |
 Plan grada Isfahana |
|
  Isfahan
Isfahan na zemljovidu Irana
|
|
Grad Isfahan ↓1 (perzijski: اصفهان [esfæˈɦɔːn]), također poznat i kao Ispahan ili Esfahan ↓2, administrativno je središte istoimene iranske provincije. Nalazi se u središnjem Iranu, oko 400 kilometara južno od glavnoga grada Teherana, na rubu planinskog masiva Zagrosa, na rijeci Zayandeh Rud. Grad ima 1,600.554 stanovnika, a šire gradsko područje oko dva milijuna, što ga čini drugom aglomeracijom po veličini u zemlji.
Sadržaj |
[uredi] Povijest
Isfahan je bio značajno gradsko središte još u predislamsko doba, no nagli razvoj grada započinje nakon islamskog osvajanja 640. godine. Najveći je procvat doživio u doba vladavine dinastije Safavida koji su Isfahan 1598. proglasili prijestolnicom i u njemu podigli brojne velebne građevine i zasadili vrtove. U 17. stoljeću u gradu živi oko 600.000 stanovnika, ne samo iranskih muslimana, već i velik broj armenskih kršćana, Gruza i Židova.
Upravo iz razdoblja vladavine Safavida (16. i 17. stoljeće) potječe većina impresivnih džamija koje spadaju među najznačajnije u Iranu, a mnoge su uvrštene na UNESCO-ov popis svjetske baštine. Na tom se popisu nalazi i veličanstveni Imamov trg (ranije poznat i kao Meidān-e Šāh - „Šahov trg” ili Nakš-e Džahan - „Slika svijeta”), građen između 1590. i 1595. godine. Sa svojom površinom od gotovo 9 hektara spada među najveće trgove na svijetu.
Godine 1722. Isfahan osvajaju paštunski Hotakiji, čime započinje postupni pad političkog značenja ovog grada. Tako Isfahan gubi status prijestolnice, a glavni grad postaje Mašhad, kasnije Širaz odnosno Teheran.
No Isfahan do današnjeg dana ostaje važno kulturno, obrazovno, vjersko i gospodarsko središte. Ekonomsku okosnicu stoljećima čini tradicionalni umjetnički obrt, poput proizvodnje svjetski poznatih perzijskih sagova, a dvadesetih godina 20. stoljeća (dolaskom na vlast pahlavijske dinastije) počinje se razvijati i moderna industrija pa Isfahan postaje i značajan industrijski centar (prehrambena, metaloprerađivačka, naftna, tekstilna industrija). Osim toga, grad je jedan od centara spornog iranskog nukleranog programa.
[uredi] Spomenici i znamenitosti
[uredi] Sakralni objekti
- Džamija Monar Džonban, 14. st.
- Šahova džamija (Imamova džamija), 17. st.
- Hakimova džamija, 17. st.
- Džamija šeika Lotfalāha, 17. st.
- Velika džamija (Stara džamija; Masjid-e Džami), 18. st.
- Katedrala sv. Spasa (Vank) Armenske apostolske crkve, 17. st.
[uredi] Palače
- Kraljevska palača Ālī Kāpū, 17. st.
- Palača Talar-e-Ašraf, 17. st.
- Palača Hašt Behešt (Palača osam rajeva), 17. st.
- Palača-paviljon Čehel Sotun (Palača četrdeset stupova), 17. st.
[uredi] Mostovi
- Pol-e Šahrestan, vjerojatno 11. st
- Si-o-se Pol (Most na 33 luka) , 17. st.
- Pol-e Hadžu, 17. st
- Pol-e Džuj, 17. st
[uredi] Galerija
-
Velika džamija -
Šahova džamija -
Džamija šeika Lotfallāha -
Armenska katedrala -
Palača Ālī Qāpū -
Palača Chehel Sotoun -
Palača Hasht Behesht -
Most Pol-e Khaju -
Most na 33 luka -
Veliki bazar -
Trg Meidān-e Emām -
Abbasi Hotel, ranije karavan-saraj Mādarshāh
[uredi] Poveznice
[uredi] Vanjske poveznice
[uredi] Napomene
|
|||||||||||||
