Etin

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Acetylene-3D-vdW.png
Acetylene-2D.svg

Etin (acetil- + grč. :drvo, tvar + grč. sufiks -nvn, preko engl. -ene; acetilen, C2H2) je najjednostavniji alkin.

Osobine[uredi VE | uredi]

Acetilen je najjednostavniji nezasićeni ugljikovodik s trostrukom vezom. Prvi je član homolognoga reda alkina. Molekula etina je linearna, izgrađena od dva atoma vodika i dva atoma ugljika (C2H2).

Plin je lakši od zraka, bez boje i okusa. U čistom stanju slabo eterična, a u nečistom stanju prodorna mirisa, jer je tehnički CaC2 onečišćen fosfidima i raznim drugim spojevima.

U vodi se slabo otapa, a u organskim otapalima dobro (lako topljiv u acetonu).

Zbog opasnosti, u acetilen se dodaju neki spojevi neugodna mirisa tako da se može na vrijeme osjetiti.

Pod povišenim tlakom eksplozivan, a s nekim kovinama (bakrom, srebrom, živom) stvara vrlo eksplozivne spojeve.
Etin može ragirati s jakim bazama kao kiseline, odnosno zamijeniti vodikov atom s metalom, čime nastaju acetilidi. Primjer je reakcija između etina i Tollensovog reagensa, čime nastaje srebrov etinid (srebrov acetilid):

\mathrm{C_2H_2 + 2 \ [Ag(NH_3)_2]^{+} + 2 \ NO_3^- \longrightarrow Ag_2C_2 \ + 2 \ NH_4NO_3 + 2 \ NH_3}

Etinidi teških metala vrlo su osjetljivi eksplozivi.


Zapaljen na zraku, gori lijepim, svijetlim (rijetko kad čađavim) plamenom. Goreći u atmosferi kisika (općenito pri izgaranju s kisikom) daje vruć plamen (do 3100°C). Zbog tog svojstva se koristi u uređajima za autogeno zavarivanje i rezanje kovina.

Etin može ragirati s jakim bazama kao kiseline, odnosno zamijeniti vodikov atom s metalom, čime nastaju acetilidi. Primjer je reakcija između etina i Tollensova reagensa, čime nastaje srebrov acetilid. U slučaju da su u pitanju soli "teških" metala (Cu, Ag) spojevi su neobično eksplozivni i osjetljivi. Prilikom eksplozije tlak stvaraju čestice ugljika koji pri tom nastaje.

Dolazi u trgovinu otopljen u acetonu pod tlakom od 12 do 15 bara, u čeličnim bocama napunjenim šupljikavom masom (disu-plin, prema franc. acetylene dissous: otopljeni acetilen).

Kataliziranom reakcijom etina i vode, uz pomoć katalizatora kao što je živin(II) sulfat, nastaje acetaldehid (etanal) koji se može oksidirati u octenu kiselinu (etanoatnu kiselinu) ili reducirati u etanol.
Adicijom klorovodika acetilen daje vinil-klorid, adicijom octene kiseline vinil-acetat, a adicijom klora tetrakloretan.

Njemački kemičar W. Reppe pronašao je nove metode preradbe acetilena u važne međuproizvode organske sinteze (Reppeova acetilenska kemija).

Dobivanje[uredi VE | uredi]

Danas se pripravlja u industriji i u laboratoriju djelovanjem vode na kalcijev karbid (CaC2):

\mathrm{CaC_2 + 2 \ H_2O \longrightarrow C_2H_2 + Ca(OH)_2}

Uporaba[uredi VE | uredi]

Zbog svijetlog plamena, bio je korišten za osvjetljenje (tzv. karbidne lampe /svjetiljke/). Mnogo se troši za rasvjetu svjetionika.

U kemijskoj tehnici acetilen je osnovna tvar za proizvodnju velikoga broja važnih kemijskih proizvoda (npr. za pripravu acetilida).

Svi su spojevi (koji su gore opisani), a i mnogi drugi koji se iz acetilena mogu dobiti, ishodišne tvari za proizvodnju boja, lijekova, otapala, polimernih materijala, umjetnih kaučuka, itd..

Nekada se ovaj plin u smjesi s kisikom koristio u medicini za narkozu, no napušten je jer nakon buđenja ostavlja mučninu i glavobolju.


Izvori[uredi VE | uredi]