Europski dabar

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Europski dabar
Europski dabar (Castor fiber)
Europski dabar (Castor fiber)
Status zaštite

Status iucn3.1 LC.svg

Status zaštite: Smanjeni rizik (lc)

Sistematika
Carstvo: Animalia
Koljeno: Chordata
Razred: Mammalia
Red: Rodentia
Porodica: Castoridae
Rod: Castor
Vrsta: C. fiber
Dvojno ime
Castor fiber
Linnaeus, 1758
Raspon
Rasprostranjenost Europskog dabra 2003. godine u Europi bez Rusije, ljubičasta boja pokazuje raspon Američkog dabra u Finskoj

Rasprostranjenost Europskog dabra 2003. godine u Europi bez Rusije, ljubičasta boja pokazuje raspon Američkog dabra u Finskoj
Vrste
  • C. f. fiber[1]
  • C. f. albicus[1]
  • C. f. vistulanus[1]
  • C. f. biellorussieus[1]
  • C. f. birulai[1]
  • C. f. pohlei[1]
  • C. f. tuvinicus[2]
  • C. f. orientoeuropeas[2]

Europski dabar (latinski: Castor fiber) je vrsta dabra koja je nekada bila raširena u Euroaziji. Lovio se gotovo do izumiranja zbog svog krzna i kastoreuma (mirisni uljasti sekret koji izrađuju trbušne žljezde dabra, i ženke i mužjaka), tako da je 1900. godine ostalo samo 1.200 dabrova.

Rasprostranjenost[uredi VE | uredi]

Populacija dabra se oporavlja od skoro izumiranja. Procjenjuje se da je živjelo samo 1.200 dabrova početkom 20. stoljeća. U mnogim europskim zemljama, dabrovi su izumrli, ali ponovno naseljavanje i zaštita dovela je do postupnog oporavka na oko 639.000 jedinki do 2003. godine. Dabar danas obitava širom Europe i djelu Azije u Rusiji, Norveškoj, Njemačkoj, Španjolskoj, Italiji, Bjelorusiji, Finskoj, Mongoliji, Portugalu, Francuskoj, Kini, Kazahstanu, Luksemburgu, Turskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu, Moldaviji, Švedskoj, Poljskoj, Srbiji, Mađarskoj, Rumunjskoj, Ukrajini, Danskoj, Nizozemskoj, Crnoj Gori, Lihtenštajnu, Litvi, Letoniji, Slovačkoj, Sloveniji, Češkoj, Estoniji, Hrvatskoj, Austriji, Belgiji i Bugarskoj.[3]

Opis[uredi VE | uredi]

Boja krzna europskih dabrova geografski varira. Svjetlo kestenasto riđa boja je dominantna u Bjelorusiji. U Rusiji, dabrovi u slivu rijeke Sož uglavnom su tamno smeđe boje, dok dabarovi u Voronjež rezervatu imaju jednako raspodijeljenu smeđu i tamno-smeđu boju. Europski dabrovi su jedni od najvećih živućih vrsta glodavca i najveći glodavac podrijeklom iz Euroazije. Dabrovi su teški od 11 do 30 kg, s prosjekom od 18 kg. Dok je najveći primjerak težio rekordnih 31,7 kg , Smithsonian Institution je izvijestio da ova vrsta iznimno može biti teška 40 kg. Dužina tijela je od 80 do 100 cm, a repa 25 do 50 cm.[4][5] Europski dabar je vrlo sličan s Američkim dabrom, ali ipak postoji nekoliko razlika između ove dvije vrste.

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke na temu: Europski dabar.

Galerija[uredi VE | uredi]

Izvor[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 [Kitchener, Andrew (2001). Beavers. p. 144. ISBN 1-873580-55-X.]
  2. 2,0 2,1 (January 2001)"Genetic Divergence and Similarity of Introduced Populations of European Beaver (Castor fiber L., 1758) from Kirov and Novosibirsk Oblasts of Russia". Russian Journal of Genetics: 1022-7954 (Print) 1608-3369 (Online), Issue. Preuzeto 1. siječnja 2012..
  3. [1] -{Castor fiber}- Baza podataka uključuje i podatke o riziku ugrožensoti. engl. {{{1}}}
  4. Burnie D and Wilson DE (Eds.), Animal: The Definitive Visual Guide to the World's Wildlife. DK Adult (2005), ISBN 0789477645
  5. Eurasian beaver videos, photos and facts - Castor fiber. ARKive. pristupljeno 13. kolovoza 2012.