Eusocijalnost

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Gola krtica (Heterocephalus glaber) - smatra ih se jedinim eusocijalnim sisavcima

Eusocijalnost (od grčkog ευ - dobro i latinskog socialis - drugarstvo, prijateljstvo) je naziv za takav obrazac ponašanja u životinjskom carstvu kad one tvore "zadruge", ili "društva". Pojava je vrlo česta kod opnokrilaca, primerice kod mrava, medonosnih pčela i osa, no postoji i kod drugih socijalnih kukaca, kao što su termiti, drugi člankonošci i čak i kod nekih rakova.

Jedini poznati eusocijalni sisavci su gole krtice. Rod Cryptomys iz reda glodavaca nije jedinstveno prihvaćen kao eusocijalan. Ponekad se i nekim psima pripisuje određena eusocijalnost. Iako kod njih pojedini članovi skupine nisu sterilni, pare se najčešće samo alfa par, alfa mužjak i alfa ženka.

Za pravu eusocijalnost moraju biti ispunjena četiri uvjeta:

  • suradnja više jedinki u njezi legla i mladunaca
  • zajedničko prikupljanje hrane i obrana
  • podjela zajednice na plodne i neplodne jedinke
  • zajednički život većeg broja generacija

Ako je ispunjen samo prvi uvjet, takva vrsta naziva se kvazisocijalnom, a ako je ispunjen samo zadnji uvjet, riječ je o semisocijalnoj vrsti. Prijelazi mogu biti i vrlo fluidni.

Eusocijalnost podrazumijeva i vrlo strogu podjelu jedinki prema zadacima koje obavljaju, kao što je oplodnja, briga o podmlatku, gradnja gnijezda ili legla, obrana od neprijatelja i vođenje određene skupine.

Kako je preduvjet eusocijalnosti vrlo visok stupanj nesebičnosti, na njih se redovno primjenjuje teorija o sebičnom genu.