Federacija

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Federacija (od lat. foedus - savez) ili savezna (federativna) država je na ustavnopravnom temelju osnovana zajednica više jedinica, koje se nazivaju države, republike, provincije, zemlje, pokrajine (federalne jedinice). Savezna država (federacija) je kao takva subjekt međunarodnog prava. Ona nastupa u međunarodnim odnosima za cjelokupnost u njoj okupljenih federalnih jedinica.

Obilježja[uredi VE | uredi]

Ne postoje, niti su u povijesti postojale federacije istovjetnog tipa, već postoje znatne razlike te svaku federalna država ima svoje osobitosti. To se osobito izražava u činjenici što su neke fedeacije razvile jače elemente decentralizacije, dok je kod drugih jače istaknuta centralizacija i elementi unitarizma. Međutim meže se reći da su opće karakteristike federacija sljedeće:

  • vlast federacije nije izvedena iz vlasti federalnh jedinica, nego je orginarna, određena federalnim ustavom
  • jedino je savezna vlast suverena, dok vlast federalnih jedinica to nije, stoga se ne mogu smatrati niti državama. One nisu neovisne, već samo raspolažu određenim stupnjem autonomije
  • savezna vlast se prostire izravno na države članice (za razliku od konfederacije) i njezine građane, i pravna snaga njenih akata nije uvjetovana priznanjem od federalnih jedinica
  • federacija je zapravo decentralizirtana država, jer je federalnim jedinicama ostavljena, a sve u okviru saveznog ustava, samouprava u kojo mogu djelovati njihova vlastita tijela (zakonodavstvo, sudstvo, uprava).

Imaju li federalne jedinice međunarodu osobnost[uredi VE | uredi]

Pitanje imaju li federalne jedinice međunarodnu osobnost i u kojoj mjeri je ima ovisi, s jedne strane, o ustavnom uređenju te države, a s druge strane, prihvaćaju li druge držve da s tm jedinicma stupe u međunarodne odnose u okviru unutrašnjim ustavnim propisom određene nadležnosti tih jedinica.

Među saveznim državama koje danas postoje ustavni poredak većine od njih ne priznaje sastavnim jedinicama nikakvu nadležnost u međunarodnim odnosima. No, to pravilo ne vrijedi općenito. Primjere za to su SAD, Švicarska, Njemačka, gdje i po ustavnim propisima i po međunarodnoj praksi sastavne jedinice federacije imaju neku više ili manje ograničenu sposobnost izravnog nastupanja prema dugim subjektima međunarodnog prava. Tako u Švicarskoj kantoni mogu sklapati ugovore koji se tiču gospodarstva, lokalnog prometa i redarstva, ali samo s nižim tjelima druge države, uz uvjet da nisu protivni ustavu. Za ostale ugovore sklapaju se posredstvom saveza (savez sklapa ugovore u ime kantona). U Njemačkoj savezne zemlje mogu sklapati ugovore sa stranim državama uz odobrenje savezne vlade. Iz tih primjera vidljivo je da, i ako postoji mogućnost da federalne jedinice budu subjekti međunarodnog prava, one imaju vrlo ograničenu djelatnu sposobnost, a gotovo uvijek s kontrolom saveznih tijela.

Savezna država je inače međunarodno odgovorna za čini svojh federalnih jedinica, i ne može se izgovarati da na odnosni čin nema i ne može imati utjecaja.

U pravnoj znanost postoje nekoliko shaćanja o tome jesu li federalne jedinice države ili nisu. Ta shvaćanja teoretičara može se svesti na tri osnovna:

  1. jedni smatraju da je suverenost bitan element za državu, te ističu kako federalne jedinice nisu suverene, jer na njima postoji veća, federalna vlast, pa prema tome federalne jedinice nisu države;
  2. drugi smatraju da je svaka federacija sastavljena na osnovi ugovornog/sporazumnog pristanka federalnih jedinica, pa prema tome da su jedinice, koje su dale taj pristanak, i dalje ostale suverene, a pogotovo ako imaju pravo otcjepljenja od federacije
  3. treći su išli kompromisnim putem, te su istaknuli da je država - i federacija i federalna jednica. To znači da se nekoliko država (federalnih jedinica) nalaze unutar jedne države (federacije). Smatraju da je ugovornim/sporazumnim pristankom stvorena federacija, pa da su jedan dio suverenosti federalne jedinice prenijele na savez, tako da je izvršena podjela suverenosti

Pravo na otcjepljenje[uredi VE | uredi]

Neki ustavi daju pravo federalnim jedinicam tzv. pravo na otcjepljenje federalnih jedinica iz federacije. Neki teoretičari osporavaju to pravo, tvrdeći u svojoj ekstremnoj varijanti da je federacija isto što i unitarna država, samo sa većim stupnjem decentralizacije i određenom širom samoupravom.

Razlikovanje federacije i konfederacije[uredi VE | uredi]

Vidi članak: Konfederacija

Savezne države danas[uredi VE | uredi]

Karta suvremenih federalnih država

Poveznice[uredi VE | uredi]