Feričanci

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Feričanci
Feričanci (grb).gif
Feričanci na karti Hrvatska
Feričanci
Feričanci
Feričanci na karti Hrvatske
Koordinate: 45°31′25″N 17°58′38″E / 45.5236°N 17.9772°E / 45.5236; 17.9772
Županija Zastava Osječko-baranjske županije.png Osječko-baranjska
Načelnik općine Antun Glavaš (HDSSB)
Naselja u sastavu općine Feričanci, Gazije, Valenovac, Vučjak Feričanački
Površina 46 km2
Poštanski broj 31512 Feričanci
Feričanci na karti Osječko-baranjska županija
Feričanci
Feričanci
Feričanci na karti Osječko-baranjske županije
Koordinate: 45°31′25″N 17°58′38″E / 45.5236°N 17.9772°E / 45.5236; 17.9772

Feričanci su općina u Hrvatskoj. Nalazi se u Osječko-baranjskoj županiji.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Po posljednjem popisu stanovništva iz 2011. godine, općina Feričanci imala je 2.134[1] stanovnika, raspoređenih u 4 naselja:

Kretanje broja stanovnika 1857.-2011. za naselje Feričanci[2]

U 1991. povećano pripajanjem nenaseljenih dijelova područja naselja Bankovci, općina Zdenci, Virovitičko-podravska županija i naselja Stara Jošava, grad Orahovica, Virovitičko-podravska županija. Sadrži podatke za bivše naselje Petrovac Feričanački od 1931. do 1961., a u 1869. za naselje Magadinovac, grad Orahovica.

Uprava[uredi VE | uredi]

Povijest[uredi VE | uredi]

Nakon što su ovi krajevi oslobođeni od turske vlasti, u feričanačkom se kraju razvilo vinogradarstvo. Najveću zaslugu za to imaju cisterciti te našički fratri. Doseljeno je stanovništvo prihvatilo je novu poljodjelsku proizvodnju i preradu, vinogradarstvo i vinarstvo. Polovicom 19. st., Feričanci su dobili veliki vinski podrum (1850. godine). Danas su Feričanci proizvođači poznatih vrhunskih vina rajnskog rizlinga, graševine, pinota bijelog te feričanačke frankovke.[3]


Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Spomenici i znamenitosti[uredi VE | uredi]

Davne godine 1777. u Feričancima je osnovana Župa. U početku dok se nije sagradila Crkva Svetog Duha, u današnjem župnom dvorištu se nalazila Kapelica Sv. Bartola, a oko nje seosko groblje. Uskoro su novi vlasnici postali Mihalovići, kad je Dimitrije Mihalović kupio posjed Orahovicu-Feričance od Pejačevića.[4] Njegov unuk Ivan Karlo Mihalović 1793. je godine dao podići kasnobarokno-klasicistički dvorac.[4] Godine 1800. Feričance je posjetio biskup Maksimilijan Vrhovac, a 1801. godine započela je gradnja crkve Sv. Duha. Njezin patron bio je rečeni Ivan Karlo plemeniti Mihalović. 1803. godine crkva Sv. Duha je završena. Crkva ima površinu od 400 metara kvadratnih, 10 m je visoka, a sagrađena je u baroknoromanskom stilu. 1817. godine crkva stradava u potresu (popucali su lukovi i svodovi), a župnik Pavao Ruska zabilježio je točan broj podrhtavanja tla: 41 manjih i slabijih, potom 2. i 5. srpnja jače, a najjači je bio 5. kolovoza. Crkva je temeljito obnovljena godine 1907. godine. Osim novog tornja obnovljeni su i slikarski radovi koje je 20 mjeseci izvodio slikar iz Zagreba Rikard Rojnik. Sva tri oltara je napravio Austrijanac Prinoth. Crkva posjeduje rokoko monstrancu i rokoko kalež iz 1742., urešen sličicama u emajlu. Ispred crkve je rustični kip Sv. Florijana (1869).

Rimokatolička crkva Svetog Duha je danas jedan od vrijednih spomenika kulture Feričanaca, a inače je i sjedište istoimene katoličke župe koja pripada našičkom dekanatu Požeške biskupije. Crkveni god (proštenje) ili kirvaj slavi se na blagdan Duhova, a ujedno se tada i slavi Dan općine Feričanci.

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

Godine 1787. otvorena je škola u Feričancima. Bila je to stara seoska kuća koja se nije puno razlikovala od ostalih. 1840. godine Feričanci dobivaju novu školu čijoj izgradnji su veliki doprinos dali sami mještani. Godine 1905. Feričanci ponovno dobivaju novu školsku zgradu u Pejačevićevoj ulici 2., koja postoji i danas i služi kao dječji vrtić.

Već preko više od 200 godina Feričanci su mjesto koje ima tradiciju obrazovanja.

Kultura[uredi VE | uredi]

Kulturno djelovanje u Feričancima ima dugu i bogatu tradiciju i seže u daleku prošlost pa ćemo se time malo podičiti. Naime , organizirano djelovanje nekih naših današnjih sekcija seže u daleku 1925. godinu kada se plesalo i pjevalo , glumilo i recitiralo u čast 1000- te obljetnice hrvatskoga kraljevstva. 1936. godine djeluje Tamburaški zbor Križara u Feričancima , a o njihovim iznimnim uspjesima pisale su i tadašnje poznate novine « Hrvatski list » i « Hrvatska tamburica ». Mi smo, dakle , oduvijek bili veseli i rasplesani . Kolo se znalo povesti u svakoj prilici, a ponekad i bez glazbe , samo uz pjesmu . I dok su tamburaši vrlo rano započeli organizirano djelovati , folklor počinje stalno djelovati 1957. godine pa se tako stvaraju uvjeti za svestraniji rad i formiranje Društva . Tih pedesetih godina Društvo djeluje kao Kulturno- prosvjetno društvo « Matija Gubec », sedamdesetih kao KUD « Vladimir Nazor «, a od 5. rujna 1996.godine u spomen na našeg dugogodišnjeg aktivnog člana Manuela Grgurića, koji je kao hrvatski dragovoljac poginuo u Vukovaru , Društvo djeluje pod imenom :

Šport[uredi VE | uredi]

U Feričancima djeluje nekoliko športskih društava. Nogometni klub NK FEŠK Feričanci osnovan je 1927. godine. Šahovski klub osnovan je 1966. godine.

Jedno vrijeme u Feričancima je djelovao i rukometni klub koji se raspao, bilo je pokušaja obnavljanja, ali bezuspješnih.

Osim nogometnog i šahovskog kluba postoji još i Tae Kwon do klub Tigar Feričanci i boćarski klub "FEŠK-Feravino".

Izvori[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]


P parthenon.svg Nedovršeni članak Feričanci koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.