Fibula (nakit)

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Prednja i stražnja strana nordijske brončane fibule halštatske kulture.
Brončana liburnska fibula, snimljena u Arheološkom muzeju u Zadru

Fibula (latinski za "učvrstiti" [1]) (spona, kopča) je predmet koji služi za zapinjanje i pričvršćivanje odjeće, drevni oblik broša. Fibule su zamjenile igle koje su korištene u neolitiku i brončanom dobu. Latinski naziv je izvorno stajao samo za starorimske broševe, no kasnije se ustalio za sve antičke i predromaničke broševe cijele Europe. Za razliku od modernih broševa, drevne fibule nisu samo bile dekorativni dio nakita, već su imale praktičnu svrhu: da učvrste odjeću, uključujući ogrtače. Fibule su se prestale koristiti kada su u srednjem vijeku razvijena dugmad, no njihov nasljednik, zapinjače, koriste se i dan danas.

Postoje stotine različitih vrsta, oblika i veličina fibula ovisno o povijesnim razdobljima, kulturnoj ili zemljopisnoj pripadnosti. Izrađivale su se najčešće od bronce, rjeđe od plemenitih metala. Kao predmeti široke uporabe odražavaju razvoj ukusa i postupnu promjenu mode te su izvrstan kronološki oslonac za praćenje faza kulturnog razvoja.

U liburnskoj kulturi postoji dvadesetak vrsta fibula s više podvrsta i inačica. Neke imaju uža mjesna svojstva, dok druge prate promjenu ukusa na širim područjima.[2]

Konstrukcija[uredi VE | uredi]

Većina je fibula izrađena od bakrenih slitina,odnosno bronce i mjedi,te željeza , no ima i primjeraka izrađenih od zlata ili srebra.Većinom su izrađene od 4 osnovna dijela ,tijela,igle,opruge i kopče,dok su jednostavnije imale smao po 2 dijela.Od drugih materijala na fibulama se kao ures javljaju i emajl,nielo,drago i poludrago kamenje,staklo,koralji te kost.

Povijesni razvoj[uredi VE | uredi]

Brončanodobne fibule[uredi VE | uredi]

Prvi se primjerci javljaju u kasno brončano doba,radi se o fibulama u formi violinskog luka. Izgledom i tehničkim riješenjem skoro su jednake modernim sigurnosnim iglama ("zihericama")..

Drugi je osnovni oblik fibule fibula u obliku jako izraženoh luka.Najraniji primjeri javljaju se u 12 stoljeću prije Krista,ovaj tip fibule koristio se više od 500 godina.

Treći osnovni tip brončanodobne fibule je fibula od spiralno savijene žice.

Željeznodobne fibule[uredi VE | uredi]

U željezno doba počinje širenje uporabe fibule.Fibule visokog luka postaju sve više urešene geometrijskim uresima.

Tipična dačanska fibula1. stoljeće prije Krista,
La Tenske fibule. 4. - 1. stoljeće prije Krista

Rimske fibule[uredi VE | uredi]

Auccisa tip rimske fibule
Križna fibula ,spada u fibule rimskog razdoblja,prvi se primjeri javljaju u 3. stoljeću po Kristu

U prvom stoljeću po Kristu broj tipova fibula ,te arheoloških nalaza istih drastično raste,prije svega zahvaljujući dobroj razvijenosti rimskih radionica.

Postrimske fibule[uredi VE | uredi]

Postoje brojne vrste fibula iz postrimskog razdoblja.

Dodatna literatura[uredi VE | uredi]

  • Beck, Heinrich, et al. Fibel und Fibeltracht. (Excerpt from the Reallexikon der Germanischen Altertumskunde.) Walter de Gruyter, Berlin, 2000.
  • Binding, Ulrike. Band 16: Studien zu den figürlichen Fibeln der Frühlatenzeit. Rudolf Habelt, Bonn, 1993.
  • Birmingham, J., "The Development of the Fibula in Cyprus and the Levant", Palestine Exploration Quarterly 95, 1963, 80-112.
  • Blinkenberg, Chr. [Lindiaka V] Fibules grecques et orientales. Bianco Lunos Bogtrykkeri, Kobenhavn, 1926.
  • Bohme, Astrid. Die Fibeln der Kastelle Saalburg und Zugmantel in Saalburg Jahrbuch, XXIX, 1973.
  • Caner, E., "Fibeln in Anatolien 1", Prähistorische Bronzefunde XIV 8. Beck, München 1983, ISBN 978-3406090158.
  • Dudley, Dorothy. Excavations on Nor'Nour in the Isles of Scilly, 1962-6 in The Archaeological Journal, CXXIV, 1967. (includes the description of over 250 Roman fibulae found at the site)
  • Fauduet, Isabelle. Fibules preromaines, romaines, et merovingiennes du musee du Louvre. Presses de l'ecole normale superieure, Paris, 1999.
  • Gaspar, Nicolas. Die keltischen und gallo-römischen Fibeln vom Titelberg - Les fibules gauloises et gallo-romaines du Titelberg - Dossiers d'Archeologie du Musee National d'Histoire et d'Art XI. NMHA, Luxembourg, 2007.
  • Gergova, Diana. Früh- und ältereisenzeitliche Fibeln in Bulgarien. C.H. Beck, Munchen, 1987.
  • Glogovic, Dunja. Fibeln im kroatischen Küstengebiet. Franz Steiner Verlag, Stuttgart, 2003.
  • Hattatt, Richard. A Visual catalogue of Richard Hattatt's Ancient Brooches. Oxbow Books, Oxford, 2000.
  • Jobst, Werner. Die römischen Fibeln aus Lauriacum. Wimmer, Linz, 1975.
  • MacGregor, Arthur. Ashmolean Museum Oxford: A Summary catalogue of the Continental Archaeological Collections. BAR 674, Oxford, 1997.
  • Mills, Nigel. Celtic and Roman Artefacts. Buxton Press, Derbyshire, 2000.
  • Pedde, Friedhelm, "Vorderasiatische Fibeln von der Levante bis Iran", Saarbrücken, 2000, and the review of this volume by Judy Bjorkman in the Journal of Near Eastern Studies, Vol. 63 No. 2 (2004) pp 158–160.
  • Pedde, Friedhelm, "Development and Extension of Near Eastern Fibulae in the Iron Age", in: R. Eichmann – H. Parzinger (ed.), Migration und Kulturtransfer. Der Wandel vorder- und zentralasiatischer Kulturen im Umbruch vom 2. zum 1. vorchristlichen Jahrtausend. Akten des Internationalen Kolloquiums 23.-26. November 1999 Berlin. Rudolf Habelt, Bonn 2001, 485-496, ISBN 3-7749-3068-6*
  • Riha, Emilie. Die römischen Fibeln aus Augst und Kaiseraugst. Forschungen in Augst 3. August, 1979.
  • Van der Roest, Juan. Die Römischen Fibeln von ‘De Horden’ – Fibeln aus einer Zivilsiedlung am niedergermanischen Limes in Berichten van de Rijksdienst voor het Oudheidkundig Bodemonderzoek - jaargang 38, 1988 / Proceedings of the State Service for Archaeological Investigations in the Netherlands (BROB 38).
  • Smith, R.A. British Museum Guide to Early Iron Age Antiquities: 1925. Anglia Publishing, Ipswich, 1994.
  • Sapouna-Sakellarakis, Efi, "Die Fibeln der griechischen Inseln", Prähistorische Bronzefunde XIV 4. Beck, München 1978, ISBN 978-3406007736.
  • Soupault, Vanessa. Les elements metalliques du costume masculin dans les provinces romaines de la mer Noire. IIIe-IVe s. ap. J.-C. BAR 1167, Archaeopress, Oxford, 2003.
  • Heynowski,R. Fibeln : Erkennen - Bestimmen - Beschreiben,

Berlin/München 2012.

Bilješke i izvori[uredi VE | uredi]

  1. Yarwood (1986:180).
  2. Arheološki muzej Zadar

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Fibula (nakit)