Fiesole

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Fiesole
Coats of arms of None.svg
Općina
Položaj općine u Italiji
Regija: Toskana
Pokrajina: Firenca (FI)
Koordinate: 43°48′N 11°17′E / 43.8°N 11.283°E / 43.8; 11.283Koordinate: 43°48′N 11°17′E / 43.8°N 11.283°E / 43.8; 11.283
Visina: 295 m
Površina: 42 km2
Stanovništvo: 14.113 (1. siječnja 2009.)
Gustoća stanovništva: 336 stan./km2
Poštanski broj: 50014
Pozivni broj: 055
ISTAT-broj: 013075
Svetac zaštitnik: sv. Romulus
Fiesole na karti Italija
Fiesole
Fiesole
Fiesole (Italija)
Službena stranica: Službena stranica
Katedrala iz Fiesola
Pogled na Firencu sa Fiesola
[Rimsko kazalište iz Fiesola, i danas u uprabi

Fiesole je grad i općina u Toskani (Italija) na brijegu iznad Firence, udaljen svega 8 km sjeveroistočno od fiorentinskog središta. Iz Fiesola puca pogled na Firencu i dolinu Arna.

Povijest[uredi VE | uredi]

Fiesole, je kao etrurski Vipsul vjerojatno osnovan u 9.-8. stoljeću prije Krista, i bio je važan član Etrurske konfederacije, što se i danas vidi iz ostataka antičkih zidina.

Prvi poznati natpis o gradu datira iz 283. godine prije Krista, kada su grad, tada znan kao Faesulae, osvojili Rimljani. Za antike je Fiesole bio sjedište poznate škole augura (mnogobožačkih svećenika), svake godine u Fiesole je slano iz Rima dvanaest mladića na studij umjetnosti proricanja. Rimski vojskovođa Sula naselio je Fiesole svojim veteranima, koji su kasnije, pod vodstvom jednog od njih (Gaius Mallius) dali podršku Katilinskoj pobuni. [1][2]

Fiesole je bio poprište velike bitke 406. godine, tu je Flavius Stilicho odnio veliku pobjedu nad germanskim hordama Vandala i Sveva predvođenih Radagajsom [3]. Za vrijeme Gotskih ratova (536.-552.) grad je u nekoliko navrata opsjedan, sve dok ga nije bizantinski general Justin 539. zauzeo i porušio njegove obrambene zidine.

Samostan San Francesco

Fiesole je bio samostalna komuna nekoliko stoljeća, za ranog srednjeg vijeka, gotovo jednako moćna kao Firenca u dolini ispod. Fiesole i Firenza vodili su mnogobrojne sukobe, tako su 1010. i 1025. Fiesole orobili Firentinci, oni su napokon 1125. konačno zauzeli Fiesole, nakon toga natjerali su njihove vodeće porodice da se trajno nasele u Firencu.

Od 14. stoljeća, bogate firentinske obitelji počele su graditi svoje ladanjske vile u Fiesolu, tako je i slavni Boccaccio radnju svog savnog Dekamerona smjestio u jednu od fiesolanskih vila, ugodnu ladanjsku idilu Fiesola opjevao je i slikar Andrea del Sarto.

Glavne znamenitosti grada[uredi VE | uredi]

  • Ostatci etrurskih zidina.
  • Rimske terme
  • Rimsko kazalište.
  • Palazzo Comunale (Gradska vijećnica) iz 14. stoljeća
  • Fiesolanska katedrala (Il Duomo), sa oltarom mučenika sv. Romulusa, koji je po legendi bio prvi biskup Fiesola, i grobom sv.Donata iz Fiesola.
  • Badia stara katedrala posvećena sv. Romulusu, podignuta 1028. za biskupa Jacopa Bavara, izgrađena od materijala poskidanih sa starijih građevina, u podnožju brijega na mjestu za koje se drži da je upravo tu pogubljen sv. Romulus. Badia ima brojne skulpture Mina da Fiesole. Katedrala je pretvorena u benediktinski samostan, koji je zatvoren 1778. godine
  • Soba u biskupovu dvoru u kojoj je živio i umro sv. Andrea Corsini (1302. -1373.), biskup Fiesola.
  • Crkvica Primerana na trgu ispred katedrale, podignuta 996. te za srednjeg vijeka višekratno dograđivana, još uvijek ima gotičku propovjedaonicu. Pročelje joj je obnovljeno krajem 16. stoljeća sa dekoracijom koju je izveo Ludovico Buti. Crkva posjeduje u transeptu dva plitka reljefa od Francesca da Sangalla i vrijedu ikonu iz 13. stoljeća - Madona s djetešcem.
  • Crkva sv. Aleksandar, sa grobom sv. Aleksandra, biskupa i mučenika.
  • Samostan San Francesco na vrhu brijega, sa redovničkom ćelijom sv. Bernardina Sijenskog i još nekoliko franjevačkih svetaca.
  • San Girolamo, dom Carla dei Conti Guidia, osnivača Eremita iz Fiesola (1360.).
  • Samostan San Domenico, u kojem je zaređen Fra Angelico

Fiesolo ima brojne slavne vile, u kojima su ljeto provodili brojni slavni fiorentinci:

  • Villa Fontanelle, u njoj je za ljeta često boravio sv. Alojzije Gonzaga
  • Villa Medici
  • Villa Le Balze
  • Villa Palmieri
  • Villa Schifanoia
  • Fonte Lucente, sa čudotvornim raspelom koji pohode brojni vjernici
  • Dvorac Vincegliata

U neposrednoj okolici nalazi se:

  • Samostan Monte Senario, kolijevka monaškog reda Sluga sv. Djevice Marije (zvanim serviti)

Poznati sugrađani[uredi VE | uredi]

Zbratimljeni gradovi[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. William Smith: Dictionary of Greek and Roman Biography and Mythology
  2. Gaius Mallius bio je kolonist iz Fiesola, koji je kako navodi Sallust u svojoj knjizi Bellum Catilinae (24.2), bio prvi koji je podigao oružanu pobunu protiv Rima.
  3. Radagajs je pogubljen 23. kolovoza 406. (Herwig Wolfram, Thomas J. Dunlap: History of the Goths, 1988:169)

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]