Filip Lastrić
Fra Filip Lastrić (Oćevija kod Vareša, 1700. - Kraljeva Sutjeska 1783.), bosanski franjevac, hrvatski povjesničar i teološki pisac, putopisac, "otac" bosanskohercegovačke historiografije. Spada među najznamenitije franjevce Bosne Srebrene.[1]
Rođen je u Oćeviji (po čemu ga ponekad nazivaju Oćevac), u zaseoku Lastre (po kojemu je dobio prezime Lastrić), a obiteljsko mu je ime Martin Jakovović. Kao dječak školuje se kod franjevaca u Kraljevoj Sutjesci, potom u Italiji studira teologiju i filozofiju od 1720. do 1724. Za svećenika je zaređen 1724. godine. Bio je lektor filozofije u Požegi i učitelj novaka u Sutjesci, gdje je proveo najveći dio života. Kustos franjevačke kustodije, provincijal Bosne Srebrene (1741.-1745.) Svesrdno se zauzimao za provinciju i njezina prava. Njegove pismene radove možemo svrstati u dvije kategorije: povijesni i teološki.[1]
Na hrvatskom i latinskom jeziku objavio niz propovjedničkih i povijesnih djela:
- Koristan nauk dilovati molitvu od pameti
- Testimonium bilabium (latinski i hrvatski; 1755.)
- Kratak način činiti put krixa (1758.)
- Od' uzame (1765.)
- Nediglnik dvostruk (1766.)
- Epitome vetustatum Provinciae Bosniensis: seu brevissimum compendium historico-chronologicum congesta (1762.; prijevod: Pregled starina bosanske provincije, 1977.)
- Illyricum sacrum (Sveti Ilirik, dio o Bosni)
- Commentariolum super Bosnensi provincia (Kratka rasprava o Bosanskoj provinciji)
- Svetnjak, to jest govorenja od svetije (1766.)
- Ljetopis sutješkog samostana
U Epitome Lastrić je osim povijesti i suvremenoga stanja franjevačke bosanske provincije prikazao i opću povijest Bosne u doba banova i kraljeva. Među inim, bio je suradnikom poznatoga historičara Farlatija za čiji je Illyricum sacrum izradio opis Bosne. U rukopisu su mu, pored ostaloga, ostala predavanja iz filozofije i logike (Traditiones in universam aristotelico-scoticam philosophiam) i Commentariolum super Bosnensis Provincia. Vodeći ljetopis svoje redodržave i baveći se književno-znanstvenim radom, umro je u samostanu Sutjeska 1783. Prvi je povjesničar i bibliograf Bosne i Hercegovine. Njegova su djela na hrvatskom dala znatan doprinos počecima standardizacije hrvatskoga jezika novoštokavske osnovice.
Fra Marko Karamatić i Ivan Lovrenović ga smatraju i putopiscem. Putopisne dijelove njegovih uradaka uvrstili su u izbore književnosti bosanskih franjevaca 1982. i 1984.
[uredi] Izvori
- ↑ 1,0 1,1 Barun, Anđelko, Svjedoci i učitelji: povijest franjevaca Bosne Srebrene, Svjetlo riječi, Sarajevo-Zagreb 2003, str. 454. (ISBN 9958-741-25-3 /Sarajevo/ i ISBN 953-7091-07-4 /Zagreb/)
[uredi] Literatura
- Zirdum, Andrija, Filip Lastrić Oćevac 1700.-1783., Kršćanska sadašnjost, Zagreb 1982.
- Barun, Anđelko, Svjedoci i učitelji: povijest franjevaca Bosne Srebrene, Svjetlo riječi, Sarajevo-Zagreb 2003. (ISBN 9958-741-25-3 /Sarajevo/ i ISBN 953-7091-07-4 /Zagreb/); o spisateljskom radu osobito str. 454-458; o ulozi u povijesti bosanskih franjevaca osobito str. 191-204.
[uredi] Vanjske poveznice
- Fra Filip Lastrić, članak u "Bobovcu", listu vareških Hrvata, br. 67
- Matica hrvatska - Ogranci - Knjige - Hrvatska književnost BiH od od XIV_ do sredine XVIII_ stoljeća (6)
- Herceg-Bosna.org Filip Lastrić
| Prethodnik: | Provincijal Bosne Srebrene (1741.-1745.) | Nasljednik: |
| Fra Ivan Srijemac (1738.-1741.) | Fra Franjo Ivanović (1745.-1748.) |
