Filip Lastrić
Izvor: Wikipedija
Fra Filip Lastrić (Oćevija kod Vareša, 1700. - Kraljeva Sutjeska 1783.), bosanski franjevac, hrvatski povjesničar i teološki pisac, putopisac, "otac" bosanskohercegovačke historiografije. Spada među najznamenitije franjevce Bosne Srebrene.[1]
Rođen je u Oćeviji (po čemu ga ponekad nazivaju Oćevac), u zaseoku Lastre (po kojemu je dobio prezime Lastrić), a obiteljsko mu je ime Martin Jakovović. Kao dječak školuje se kod franjevaca u Kraljevoj Sutjesci, potom u Italiji studira teologiju i filozofiju od 1720. do 1724. Za svećenika je zaređen 1724. godine. Bio je lektor filozofije u Požegi i učitelj novaka u Sutjesci, gdje je proveo najveći dio života. Kustos franjevačke kustodije, provincijal Bosne Srebrene (1741.-1745.) Svesrdno se zauzimao za provinciju i njezina prava. Njegove pismene radove možemo svrstati u dvije kategorije: povijesni i teološki.[1]
Na hrvatskom i latinskom jeziku objavio niz propovjedničkih i povijesnih djela:
- Koristan nauk dilovati molitvu od pameti
- Testimonium bilabium (latinski i hrvatski; 1755.)
- Kratak način činiti put krixa (1758.)
- Od' uzame (1765.)
- Nediglnik dvostruk (1766.)
- Epitome vetustatum Provinciae Bosniensis: seu brevissimum compendium historico-chronologicum congesta (1762.; prijevod: Pregled starina bosanske provincije, 1977.)
- Illyricum sacrum (Sveti Ilirik, dio o Bosni)
- Commentariolum super Bosnensi provincia (Kratka rasprava o Bosanskoj provinciji)
- Svetnjak, to jest govorenja od svetije (1766.)
- Ljetopis sutješkog samostana
U Epitome Lastrić je osim povijesti i suvremenoga stanja franjevačke bosanske provincije prikazao i opću povijest Bosne u doba banova i kraljeva. Među inim, bio je suradnikom poznatoga historičara Farlatija za čiji je Illyricum sacrum izradio opis Bosne. U rukopisu su mu, pored ostaloga, ostala predavanja iz filozofije i logike (Traditiones in universam aristotelico-scoticam philosophiam) i Commentariolum super Bosnensis Provincia. Vodeći ljetopis svoje redodržave i baveći se književno-znanstvenim radom, umro je u samostanu Sutjeska 1783. Prvi je povjesničar i bibliograf Bosne i Hercegovine. Njegova su djela na hrvatskom dala znatan doprinos počecima standardizacije hrvatskoga jezika novoštokavske osnovice.
Fra Marko Karamatić i Ivan Lovrenović ga smatraju i putopiscem. Putopisne dijelove njegovih uradaka uvrstili su u izbore književnosti bosanskih franjevaca 1982. i 1984.
[uredi] Izvori
- ↑ 1,0 1,1 Barun, Anđelko, Svjedoci i učitelji: povijest franjevaca Bosne Srebrene, Svjetlo riječi, Sarajevo-Zagreb 2003, str. 454. (ISBN 9958-741-25-3 /Sarajevo/ i ISBN 953-7091-07-4 /Zagreb/)
[uredi] Literatura
- Zirdum, Andrija, Filip Lastrić Oćevac 1700.-1783., Kršćanska sadašnjost, Zagreb 1982.
- Barun, Anđelko, Svjedoci i učitelji: povijest franjevaca Bosne Srebrene, Svjetlo riječi, Sarajevo-Zagreb 2003. (ISBN 9958-741-25-3 /Sarajevo/ i ISBN 953-7091-07-4 /Zagreb/); o spisateljskom radu osobito str. 454-458; o ulozi u povijesti bosanskih franjevaca osobito str. 191-204.
[uredi] Vanjske poveznice
- Fra Filip Lastrić, članak u "Bobovcu", listu vareških Hrvata, br. 67
- Matica hrvatska - Ogranci - Knjige - Hrvatska književnost BiH od od XIV_ do sredine XVIII_ stoljeća (6)
- Herceg-Bosna.org Filip Lastrić
| Prethodnik: | Provincijal Bosne Srebrene (1741.-1745.) | Nasljednik: |
| Fra Ivan Srijemac (1738.-1741.) | Fra Franjo Ivanović (1745.-1748.) |
Bosanski vikari (od 1340. do 1517)
Peregrin Saksonac • Martin iz Asti • Franjo iz Firenze • Luka Zoltan • Bartol Alvernski • Marin Bodačić • Petar de Schiena • Henrik Poljak • Matija Englez • Blaž Szalkai • Ivan Korčulanin • Jakov Markijski • Ivan iz Baje • Fabijan Kenyeres • Mihovil Zadranin • Filip Dubrovčanin • Marin Korčulanin • Bernardin Akvilski de Fossa • Dominik iz Gonnese • Franjo Dubrovčanin • Ljudevit iz Dubravica • Mihovil Hrvat • Pavao • Ivan Hrvat • Petar Bošnjak • Ante Jezerčić
Bosanski provincijali (od 1517. do danas)
Petar Bošnjak • Stjepan Vučilić • Toma Skorojević • Ante Matković • Jure Bošnjak • Jure Divojević • Petar Zlatarić • Grgo Bukovac • Pavao Čivić • Ivan Mostarac • Šimun Kamengrađanin • Ilija Ivković • Petar Runović • Jakov Tuzlak • Marijan Olovčić • Martin Kosović • Šimun Mostarac • Grgo Kučić • Grgo Masnović • Marijan Haljinić • Franjo Baličević • Petar Zlojutrić • Ante Milanković • Stjepan Zlatarić • Jakov iz Slapnice • Ilija Čakalović • Martin Bilavić • Grgo Marinović • Toma Ivković • Luka Kačić • Marijan Pavlović • Nikola Brajković • Andrija Tomanović • Martin Brguljanin • Marijan Maravić • Martin Nikolić • Petar Lipanović • Mihovil Bogetić • Mato Benlić • Andrija Jajčanin (vikar) • Filip Lendić • Jure Dulđerović • Franjo Ogramić • Franjo Miletić • Jure Šabić • Toma Juračić (vikar) • Grgo Kovačević • Petar Travničanin • Marko Vasiljevčanin • Andrija Šipračić • Ante Gabeljak • Mihovil Radnić • Grgo Stanić • Pavao Kačić • Franjo Budalić • Franjo Travničanin • Grgo Gabrić • Marko Bulajić • Andrija Ećimović • Petar Pastirović • Petar Lašvanin • Filip Šurković • Andrija Kutjevčanin • Augustin Tuzlak • Pavao Nikolić • Šimun Tomašević (vikar) • Petar Karapandžić (vikar) • Ivan Kopijarević • Ante Marković • Luka Karagić • Ivan Srijemac • Filip Lastrić • Franjo Ivanović • Petar iz Baje • Jozo Janković • Ante Bačić • Marko Dobretić • Franjo Bogdanović • Bono Benić • Petar Alović • Ivan Skočibušić • Augustin Botoš-Okić • Grgo Ilijić • Franjo Gracić • Mato Ivekić • Luka Dropuljić • Augustin Pejčinović • Franjo Milošević • Dominik Franjić • Anđeo Franjić • Petar Kordić • Marko Ostojić • Ivan Kljajić • Mijo Dujić • Andrija Kujundžić • Stjepan Marijanović • Marijan Šunjić • Martin Nedić • Filip Pašalić • Ante Vladić • Blaž Josić • Mijo Gujić • Mato Čondrić • Dominik Andrić • Nikola Krilić • Ilija Ćavarović • Ante Ćurić • Bono Milišić • Andrija Buzuk • Stjepan Čičak • Anđeo Ćurić • Augustin Čengić • Danijel Ban • Franjo Komadanović • Alojzije Mišić • Lovro Mihačević • Jozo Andrić • Bonifacije Vidović • Marijan Marić • Petar Ćorković • Josip Markušić • Alojzije Ćubelić • Marijan Jakovljević • Anđeo Kaić • Kruno Misilo • Vitomir Jeličić • Boris Ilovača • Vjekoslav Zirdum • Vlado Karlović • Šimo Šimić • Stjepan Vrgoč • Alojzije Ištuk • Luka Markešić • Petar Anđelović • Mijo Džolan • Lovro Gavran


