Francuska Indokina
Francuska Indokina (francuski Indochine française; Đông Dương thuộc Pháp) bilo je do 1954. ime francuske kolonije u Indokini, na području današnjih Laosa, Kambodže i Vijetnama. Veličina područja bila je oko 663.000 km2.
Službeno ime kolonije glasilo je Union Indochinoise (Indokineska unija; Liên bang Đông Dương). Osnovana je 1887. i objedinjavala je tri dijela Vijetnama, (Cochinchine, Annam i Tongking) kraljevstvo Kmera i (od 1893.) Laos.
Na čelu uprave bio je generalni guverner sa sjedištem u Hanoju, a podređeni su mu bili guverner Cochinchine kao i vrhovni upravitelji Annama, Tongkinga, Laosa i Kambodže.
Pojedina područja imala su[1]:
Područje površina (km²) stanovništvo stanovnika/km²
----------------------------------------------------------------
Cochinchine 56.900 2,969.000 52
Tongking 119.200 7,000.000 58
Annam 135.000 6,124.000 45
Laos 255.000 605.000 2,4
Kambodža 96.900 1,102.000 11
----------------------------------------------------------------
653.000 17,800.000 27
Povijest [uredi]
Tu Duc iz dinastije Ngujen, od 1848. car Vijetnama, odlučno je odbio potpisati trgovinske ugovore s Francuskom koja je, u vrijeme regenstva Napoleona III., pokušavala učvrstiti svoj položaj u Jugoistočnoj Aziji.
Nakon toga, 1856. Francuska otpočinje vojnu ekspediciju: 1856. napadaju Da Nang, 1858. glavni grad Hue, a 18. veljače 1859. osvajaju Saigon (danas Ho Ši Min (Ho Chi Minh)). Iz Saigona vojno zaposjedaju jug zemlje s deltom Mekonga.
Vijetnam je 1863. bio prisiljen ustupiti jug zemlje Francuskoj koja ga anektira kao svoju koloniju pod imenom Cochinchine. Po završetku Francusko-Kineskog rata (1884. - 1885.) Francuzi zauzimaju i ostatak Vijetnama osnivajući protektorate Annam i Tonking koje ostavlja pod formalnom vlašću vijetnamskog cara u Hueu. Indokineska unija, ili Francuska Indokina objedinjavala je Annam, Tonking i Cochinchine (koji su danas dijelovi državnog teritorija Vijetnama) i Kmersko kraljevstvo, današnju Kambodžu.
Ovom kolonijalnom carstvu 1893. pripojen je i Laos, a od 1900. pa do veljače 1943., kad ga zauzimaju Japanci, pod upravom Francuske Indokineske unije bio je i Kvang-Čou-Van, područje na jugu Kine koje je bilo u francuskom najmu.
Tijekom prosinca 1940. i siječnja 1941. vodio se rat između Francuske i Tajlanda u kojem je pobijedio Tajland. U vrijeme Drugog svjetskog rata Japanci preuzimaju vlast, no francuske trupe ostaju u zemlji sve do ožujka 1945.
Borba za nacionalno oslobođenje odvijala se za cijelo vrijeme francuske kolonijalne vladavine, da bi vrhunac doživjela krajem 2. svjetskog rata, kada je oslobodilački pokret, predvođen komunističkim Viet Minhom koji je vodio Ho Ši Min a zbog borbe protiv Japanaca imao je podršku SAD-a, nakon kapitulacije Japana prerastao u općenarodni ustanak protiv kolonijalnih vlasti. Ustanak je poznat kao kolovoška revolucija. U Hanoiu je 2. rujna 1945. proglašena Demokratska Republika Vijetnam, a za predsjednika je proglašen Ho Ši Min (Ho Chi Minh).
To je izazvalo intervenciju kineskih snaga Kuomintanga u sjevernom, te britanskih i francuskih u južnom Vijetnamu. Da bi uništili novouspostavljenu državu Francuzi su od 1945. do 1954. vodili borbe protiv vijetnamske vojske. No, poslije poraza kod Dien Bien Phua 1954. godine Francuska je pristupila mirovnim pregovorima koji su okončani na konferenciji u Ženevi u srpnju 1954. Tada su zaraćene strane potpisale akt o prekidu vatre, a Francuska je priznala Demokratsku Republiku Vijetnam. Iste godine Francuska Indokina izdvaja se iz Francuske unije, a 20. srpnja Indokineska konferencija (poznata i pod imenom Ženevska Indokineska konferencija) potvrđuje puni suverenitet Kambodže, Laosa i Vijetnama.
Izvori [uredi]
- ↑ Brockhaus Enzyklopädie. 14. A. 1908, tom 7. Članak "Französisch-Indochina"
Literatura [uredi]
- Werner Draguhn/Peter Schier (Hrsg.): Indochina - Der permanente Konflikt? (1987). (Indokina, neprekidni konflikt?)
- Oskar Weggel: Indochina - Vietnam, Kambodscha, Laos. (1990).
- Peter Scholl-Latour: Der Tod im Reisfeld - Dreißig Jahre Krieg in Indochina. (1980). (Smrt u rižištu - trideset godina rata u Indokini)