Francuska intervencija u Meksiku

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Francuska intervencija u Meksiku
BattleofPuebla2.jpg
Bitka za Pueblo
Nadnevak 1861. - 1867.
Lokacija Meksiko
Ishod Poraz Francuza i monarhista, pobjeda republikanaca
Casus belli Ukidanje meksičkih vanjskih dugova od strane Benita Juáreza
Sukobljeni
Flag of Mexico (1864-1867).svg
Drugo Meksičko Carstvo
Flag of France.svg Drugo Francusko Carstvo
Flag of Mexico (1823-1864, 1867-1893).svg
Sjedinjene meksičke države
Vođe
Maksimilijan I.
François Achille Bazaine
Benito Juárez

Francuska intervencija u Meksiku, poznata i kao Francusko-meksički rat i Maksimilijanova afera, je bila intervencija europskih država na čelu s Francuskom koje su zaratile s Meksikom, nakon što je meksički predsjednik Benito Juárez 1861. proglasio sve vanjske dugove Meksika ukinutima. Francuska, Velika Britanija i Španjolska poslale su svoje vojske u Meksiko da silom utjeraju dugove. Iako su se Španjolska i Velika Britanija povukle iz sukoba, Francuska predvođena Napoleonom III. je nastavila s borbom te do 1863. osvojila Mexico City, te je slijedeće godine proglašeno Drugo Meksičko Carstvo, kojem je za vladara postavljen austrijski nadvojvoda Maksimilijan, od tada zvan Maksimilijan I. meksički. Juárez se tada okrenuo gerilskom ratovanju protiv Francuza i njihovih meksičkih suradnika.

Maksimilijanova vlast bila je preliberalna da bi dobila širu podršku meksičkih monarhista, a ipak prerojalistička da bi dobila potporu meksičkih liberala i republikanaca. Po završetku Američkog građanskog rata u travnju 1865., Juárezom predvođeni republikanci počeli su dobivati aktivnu vojnu pomoć od SAD-a. 1866. francuska se vojska povukla iz Meksika. 1867. Maksimilijanova Meksička carska vojska je poražena a Maksimilijan je zarobljen. 19. lipnja 1867. Maksimilijan je strijeljan što označava konačnu pobjedu republikanaca u ratu.