Frans Hals

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Frans Hals
barok
Frans Hals
Kopija autoportreta iz 17. stoljeća
Rođenje oko 1580./84.
Antwerpen, Belgija
Smrt 26. kolovoza 1666.
Haarlem, Nizozemska
Nacionalnost Nizozemska
Vrsta umjetnosti slikarstvo
Utjecao Judith Leyster, Claude Monet, Vincent van Gogh, itd.
Utjecali Venecijanska renesansa, Rubens. i dr.
Poznata djela Nasmijani kavalir
Upraviteljice staračke ubožnice u Haarlemu
Portal o životopisima

Frans Hals (oko 1580./84., Antwerpen26. kolovoza 1666., Haarlem) je bio holandski barokni slikar; uz Rembrandta i Vermeera, najveći slikar tzv. holandskog zlatnog stoljeća; portretist, slikar herojskog realizma, koji je po tehnici jedan od preteča impresionizma.

Životopis[uredi VE | uredi]

Frans Hals je većinu života proveo u Haarlemu, gdje se njegova obitelj suknara preselila u njegovom djetinjstvu. Tu je živio nemirnim boemskim životom, skrbivši se za obitelj s dvanestoro djece iz dva braka, vječito u novčanim poteškoćama i dugovima, iako mu nije manjkalo narudžbi.

Ciganka, 1629., ulje na platnu, 58 × 52 cm, Louvre, Pariz.

Naukovao se najprije kod crtača i grafičara, Hendricka Goltziusa, a potom kod Karela van Mandera starijeg, majstora venecijanskog načina slikanja. Nakon što se upoznao s Rubensovim djelima u Antwerpenu, oko 1630-ih, postaje najslavniji slikar portreta. Polovicom 17. st., u vremenu najveće bijede i samoće, njegovo slikarstvo doseže vrhunac. Potkraj života, u tamnoj gustoj gami boja, slika skupne portrete upravitelja i upraviteljica haarlemske ubožnice, u kojoj je proveo posljednje dane.

Halsovi učenici su bili i petorica njegovih sinova (Harmen, Johannes Frans Mlađi, Reynier i Claes), a utjecao je i na mnoge suvremenike (A. Brouwer, J. M. Molenaer i njegova žena Judith Leyster, A. i J. van Ostade, Ph. Wouwerman i V. van der Vinne). Ponovno je otkriven u 19. stoljeću, a njegovoj umjetnosti, a poglavito tehnici, divili su se impresionisti i Vincent van Gogh. O njemu su pisali mnogi povjesničari umjetnosti (A. Riegl, Th. luns, G. Bazin, i dr.).

Djela[uredi VE | uredi]

Sastanak oficira Sv. Hadrijana u Kloveniersschutteriju u Haarlemu, 1633., ulje na platnu, 207 × 337 cm, Muzej Fransa Halsa, Haarlem.

Jezgru njegova opusa čine portreti uglednih građana Haarlema, grupni portreti streljačkih skupina Jorisa i Sv. Adrianea, koje je od 1616. god. izradio u nekoliko varijanti, ali i nekovencionalni portreti pijanaca, luda, komedijaša, vračara i ciganki. Na slikama skupnih portreta dolazi do punog izražaja Halsovo majstorsko komponiranje većeg broja likova u čvrste jednostavne i zatvorene kompozicije, izražajno i pronicljivo fiksiranje fizionomija, i bogat koloristički tretman odjeće i detalja. Herojska nota i barokna dinamičnost u Halsovoj realističkoj umjetnosti ostaju uravnotežene i skladne. Slikao je mnogo i s lakoćom, bez pripremnih crteža (alla prima, tj. iz prve), te s vremenom njegova platna postaju više nalik virtuoznim skicama gdje platno treperi od života (Ciganka, Malle Babbe).

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Frans Hals