Gabela

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Gabela
Gabela na karti BiH
Gabela
Gabela
Gabela na zemljovidu Bosne i Hercegovine
Entitet Federacija BiH
Županija Hercegovačko-neretvanska županija
Općina/Grad Čapljina
Zemljopisne koordinate 43°04′N 17°41′E / 43.06°N 17.69°E / 43.06; 17.69Koordinate: 43°04′N 17°41′E / 43.06°N 17.69°E / 43.06; 17.69
Stanovništvo (1991.)
 - ukupno 2.440
Gabela crkva.JPG
Crkva sv. Stjepana u Gabeli

Gabela je naseljeno mjesto u sastavu općine Čapljina, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.

Geografski položaj[uredi VE | uredi]

Nalazi se na obali Neretve uz samu granicu s Hrvatskom.

Povijest[uredi VE | uredi]

Neki stručnjaci tvrde da je to područje na kojem se nalazila Troja. Iako teoriju povjesničara Meksikanca Roberta Salinasa Pricea znanstvena zajednica nije nikada prihvatila, on u knjizi "Homerova slijepa publika" 1985. navodi kako se ovo područje sa svojim zemljopisnim značajkama uklapa u drevnu priču o Troji. Svoju teoriju dodatno pojašnjava u knjizi "Homerov geografski atlas" 1992. U njoj navodi da je Troja obuhvaćala Hercegovinu i dio Dalmacije te da je glavni grad zapravo Daorson, (gradina kod Stoca), a kao njezin sveti grad Ilios navodi Gabelu.

1910. godine u Gabeli je živjelo 1053 žitelja, a na mjestu današnjega naselja je opstojalo srednjovjekovno naselje, koje se do druge polovice 15. stoljeća nazivalo imenom Drijeva. Opstoje izvori koji mjesto spominju u ugovoru između velikoga župana Nemanje i Dubrovačke Republike 1186. godine. Taj ugovor ujedno je i prvi pisani spomen Drijeve. Gabela je spomenuta pod tim nazivom 1399. godine, ali se ime ustalilo u XV. stoljeću. Osmanlijsko Carstvo zauzima 1529. Gabelu, te na desnoj obali Neretve podiže obrambeni utvrđeni sustav. 1693. Gabela dolazi pod vlast Mletačke Republike. Pod Mlecima ostaje do 1715. kada oni mjesto dižu u zrak, a 1718. i formalno dolazi natrag pod vlast Osmanlija. Nova granica je ustanovljena između Metkovića i Gabele oko kilometar iznad Metkovića.[1]

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Gabela
godina popisa 1991. 1981. 1971.
Hrvati 2.046 (83,85%) 2.007 (79,70%) 1.615 (77,79%)
Srbi 324 (13,27%) 377 (14,97%) 435 (20,95%)
Muslimani 32 (1,31%) 38 (1,50%) 9 (0,43%)
Jugoslaveni 24 (0,98%) 90 (3,57%) 11 (0,52%)
ostali i nepoznato 14 (0,57%) 6 (0,23%) 6 (0,28%)
ukupno 2.440 2.518 2.076

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Stanovništvo se pretežito bavi poljoprivredom (povrće, voće i vinova loza).

Prije rata duhan je bila jedna od glavnih poljoprivrednih kultura.

Kultura[uredi VE | uredi]

Kroz povijest su djelovala mnoga kulturno umjetnička društva. Među njima je najpoznatije bilo društvo "Sv. Ante" koje je djelovalo od 1918. do 1944. Trenutačno djeluje HKUD "Drijeva", osnovano 9. veljače 2007. koje broji oko 70 članova u 5 sekcija: muška klapa "Stjepan", muška bećarska skupina "Trojani", ženska bećarska skupina "Neve", folklorna sekcija, te mandolinska sekcija.[2]

Promet[uredi VE | uredi]

U Gabeli je od 1901. do 1966. bilo čvorište željezničke pruge Sarajevo - Metković (Ploče) i željezničke pruge Gabela - Zelenika s odvojkom prema Dubrovniku.

Šport[uredi VE | uredi]

U Gabeli djeluje nogometni klub GOŠK Gabela koji se trenutačno natječe u Prvoj ligi FBIH.

Literatura[uredi VE | uredi]

  • Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.

Galerija[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Smoljan, Ivo. Neretva, vlastita naklada, Zagreb, 1970., str. 52.
    Wikicitati „I tako se povuče nova granica »linea Mocenigo« koja je išla oko jedan km iznad Metkovića, …“
    ()
  2. HKUD "Drijeva"

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke na temu: Gabela.