Gabela
|
|
|
|---|---|
  Gabela
|
|
| Entitet | Federacija BiH |
| Županija | Hercegovačko-neretvanska županija |
| Općina/Grad | Čapljina |
| Zemljopisne koordinate | 43°04′N 17°41′E / 43.06°N 17.69°EKoordinate: 43°04′N 17°41′E / 43.06°N 17.69°E |
| Stanovništvo (1991.) | |
| - ukupno | 2.440 |
 |
|
Gabela je naseljeno mjesto u sastavu općine Čapljina, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.
Sadržaj |
Geografski položaj [uredi]
Nalazi se na obali Neretve uz samu granicu s Hrvatskom.
Povijest [uredi]
Neki stručnjaci tvrde da je to područje na kojem se nalazila Troja. Iako teoriju povjesničara Meksikanca Roberta Salinasa Pricea znanstvena zajednica nije nikada prihvatila, on u knjizi "Homerova slijepa publika" 1985. navodi kako se ovo područje sa svojim zemljopisnim značajkama uklapa u drevnu priču o Troji. Svoju teoriju dodatno pojašnjava u knjizi "Homerov geografski atlas" 1992. U njoj navodi da je Troja obuhvaćala Hercegovinu i dio Dalmacije te da je glavni grad zapravo Daorson, (gradina kod Stoca), a kao njezin sveti grad Ilios navodi Gabelu.
1910. godine u Gabeli je živjelo 1053 žitelja, a na mjestu današnjega naselja je opstojalo srednjovjekovno naselje, koje se do druge polovice 15. stoljeća nazivalo imenom Drijeva. Opstoje izvori koji mjesto spominju u ugovoru između velikoga župana Nemanje i Dubrovačke Republike 1186. godine. Taj ugovor ujedno je i prvi pisani spomen Drijeve. Gabela je spomenuta pod tim nazivom 1399. godine, ali se ime ustalilo u XV. stoljeću. Osmanlijsko Carstvo zauzima 1529. Gabelu, te na desnoj obali Neretve podiže obrambeni utvrđeni sustav. 1693. Gabela dolazi pod vlast Mletačke Republike. Pod Mlecima ostaje do 1715. kada oni mjesto dižu u zrak, a 1718. i formalno dolazi natrag pod vlast Osmanlija. Nova granica je ustanovljena između Metkovića i Gabele oko kilometar iznad Metkovića.[1]
Stanovništvo [uredi]
| Gabela | ||||||
| godina popisa | 1991. | 1981. | 1971. | |||
| Hrvati | 2.046 (83,85%) | 2.007 (79,70%) | 1.615 (77,79%) | |||
| Srbi | 324 (13,27%) | 377 (14,97%) | 435 (20,95%) | |||
| Muslimani | 32 (1,31%) | 38 (1,50%) | 9 (0,43%) | |||
| Jugoslaveni | 24 (0,98%) | 90 (3,57%) | 11 (0,52%) | |||
| ostali i nepoznato | 14 (0,57%) | 6 (0,23%) | 6 (0,28%) | |||
| ukupno | 2.440 | 2.518 | 2.076 | |||
Gospodarstvo [uredi]
Stanovništvo se pretežito bavi poljoprivredom (povrće, voće i vinova loza).
Prije rata duhan je bila jedna od glavnih poljoprivrednih kultura.
Kultura [uredi]
Kroz povijest su djelovala mnoga kulturno umjetnička društva. Među njima je najpoznatije bilo društvo "Sv. Ante" koje je djelovalo od 1918. do 1944. Trenutačno djeluje HKUD "Drijeva", osnovano 9. veljače 2007. koje broji oko 70 članova u 5 sekcija: muška klapa "Stjepan", muška bećarska skupina "Trojani", ženska bećarska skupina "Neve", folklorna sekcija, te mandolinska sekcija.[2]
Šport [uredi]
U Gabeli djeluje nogometni klub GOŠK Gabela koji se trenutačno natječe u Premijer ligi BiH.
Literatura [uredi]
- Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.
- internet - izvor, "Popis po mjesnim zajednicama" - http://www.fzs.ba/Podaci/nacion%20po%20mjesnim.pdf
Izvori [uredi]
- ↑ Smoljan, Ivo. Neretva, vlastita naklada, Zagreb, 1970., str. 52.
„I tako se povuče nova granica »linea Mocenigo« koja je išla oko jedan km iznad Metkovića, …“
(―) - ↑ HKUD "Drijeva"
Vanjske poveznice [uredi]
|
|||||||||||
