Galerija Miroslav Kraljević
| Galerija Miroslav Kraljević | |
|---|---|
| Osnovan | 1986. |
| Lokacija | Šubićeva 29, Zagreb, Hrvatska |
| Web | Službena web-stranica |
Galerija Miroslav Kraljević (GMK) je nezavisna i neprofitna galerija posvećena suvremenoj umjetnosti u Zagrebu.[1]
Povijest[uredi | uredi kôd]
Galerija je osnovana 1986. u Zagrebu na inicijativu skupine nezavisnih kustosa, kritičara i umjetnika. Nazvana je po Miroslavu Kraljeviću, istaknutom hrvatskom umjetniku, čiji je rad imao značajan utjecaj na razvoj hrvatske moderne likovne umjetnosti na početku 20. stoljeća. Od samih se početaka programski usmjerava na istraživanje i predstavljanje suvremenih umjetničkih praksi. Pod vodstvom povjesničara umjetnosti Branka Franceschija, galerija proširuje svoj utjecaj, organizirajući preko 350 izložbi, performansa, predavanja i prezentacija.[2]
Do 2017. godine, bila je dio Udruge građana KUD INA. U težnji za većom transparentnošću i fokusiranijim upravljanjem, galerija se odvaja i transformira u Generator multidisciplinarnih koprodukcija (GMK), nezavisnu udrugu čije su osnivačice tadašnje voditeljice i kustosice Ana Kovačić, Sanja Sekelj i Lea Vene. Novoformirana udruga postaje pravna i programska sljednica dotadašnjeg rada GMK-a čime se održava neprekinuto javno, kulturno i umjetničko djelovanje galerije.[3]
Antonia Majača preuzima vodstvo 2005. godine. U suradnji s Ivanom Bago, preusmjeruje kustoski fokus na dugoročne projekte koji se bave temama političkog, kulturnog i estetskog sjećanja. Ovo razdoblje obilježava suradnju s brojnim značajnim umjetnicima i grupama te jačanjem veza s međunarodnom umjetničkom zajednicom. Umjetnici čija su djela naručena i predstavljena na izložbama uključuju, između ostalih, Sanju Iveković, Omera Fasta, Asiera Mendizabala, Ahmeta Oguta, Mladena Stilinovića, Igora Grubića, Patriciu Esquivias, Nicolinu van Harskamp, grupu Spomenik i brojne druge.[3]
Od 2012. do 2021., Ana Kovačić i Lea Vene preuzimaju vodstvo galerije, stavljajući naglasak na promociju mladih lokalnih umjetnika i inovativne projekte.[4] Iniciraju dva nova projekta: Otvoreni studio i Tvornicu.[5] Ovaj period obilježava otvaranje galerije prema novim, procesualnim pristupima u umjetnosti te jačanjem njenog društvenog i edukativnog utjecaja.[6] Prvi veliki međunarodni projekt koje ostvaruju u ovom prostoru, sa Sanjom Sekelj, bio je "Likvidacija", realiziran u suradnji s centrom Stacion iz Prištine i samostalnom kustosicom Sarah Lookofsky iz New Yorka. "Likvidacija" se bavi raznim aspektima procesa privatizacije, a kulminira 2014. godine velikom međunarodnom izložbom u galeriji i javnim prostorima grada te konferencijom. U okviru programa galerije, pokrenute su višegodišnje suradnje s romskom zajednicom u Vrtnom putu, umjetnička istraživanja u suradnji sa ZMAG-om, te serije edukativnih i participativnih programa za djecu i osobe starije životne dobi.[3]
Priznanja i dosezi[uredi | uredi kôd]
Vijeće Europe uvrstilo je galeriju u Apollonia Guide, vodič za Srednju i Istočnu Europu, a 1997.[3] Galerija je pokrenula i prve neprofitne mrežne stranice u Hrvatskoj. Zbog svojeg značaja kao najvećeg resursa o suvremenoj umjetnosti u Hrvatskoj, mrežne su stranice galerije 2000. godine uvrštene na UNESCO-ov popis svjetski relevantnih kulturnih resursa.[7]
Upravljanje i tim[uredi | uredi kôd]
Galeriju su dosada vodili:[3]
Aktualni tim[uredi | uredi kôd]
- Maja Pavlinić, voditeljica galerije i kustosica
- Tea Matanović, producentica
- Petar Vranjković, vanjski programski koordinator
- Barbara Gregov, vanjska programska suradnica za 2023.
Umjetnički savjet[uredi | uredi kôd]
- Tin Dožić
- Ana Kovačić
- Sonja Pregrad
- Lea Vene
Umjetnički direktori[uredi | uredi kôd]
- Branko Franceschi (1989. – 2004.)
- Antonia Majača (2004. – 2012.)
- Ana Kovačić i Lea Vene (2012. – 2021.)
- Lovro Japundžić i Maja Pavlinić (2021. – 2023.)
Prijašnje članice kustoskog tima[uredi | uredi kôd]
- Ivana Bago (2005. – 2012.)
- Sanja Sekelj (2013. – 2016.)
Kustoski asistenti na programu stručnog osposobljavanja[uredi | uredi kôd]
- Irena Tomašić
- Tina Rajić
- Lovro Japundžić (2017.)
- Matija Prica (2018.)
- Maja Pavlinić (2019.)
- Marko Gutić Mižimakov (2019. – 2020.)
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Galerija Miroslav Kraljević | Zagreb, Croatia | Attractions. Lonely Planet (engleski). Pristupljeno 24. studenoga 2023.
- ↑ Vizualni identitet "Galerija Miroslav Kraljević". Mreža dizajnerskog sjećanja. Pristupljeno 24. studenoga 2023.
- ↑ a b c d e O nama – Galerija Miroslav Kraljević (GMK). Pristupljeno 24. studenoga 2023.
- ↑ Lea Vene. 19/20. Pristupljeno 24. studenoga 2023.
- ↑ kultura, Vizkultura hr-Vizualne umjetnosti i; Pašić, autorica: Jelena. 29. lipnja 2018. RAZGOVOR ► Ana Kovačić i Lea Vene / GMK. vizkultura.hr. Pristupljeno 24. studenoga 2023.
- ↑ Gloria Glam – Ana Kovačić: 'Neke su inicijative zauvijek nestale jer se ljudi nemaju snage godinama boriti s vjetrenjačama'. gloriaglam.hr. 15. svibnja 2020. Pristupljeno 24. studenoga 2023.
- ↑ News, Total Croatia. 27. siječnja 2017. Miroslav Kraljević Gallery (Galerija Miroslav Kraljević). Total Croatia (engleski). Pristupljeno 24. studenoga 2023.
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]