Gara

Izvor: Wikipedija

Gara je pogranično selo u jugoistočnoj Mađarskoj.

Zauzima površinu od 59,96 km četvornih.

Zemljopisni položaj[uredi | uredi kôd]

Nalazi se nedaleko od Baje, na 46°01'55" sjeverne zemljopisne širine i 19°02'34" istočne zemljopisne dužine.

Upravna organizacija[uredi | uredi kôd]

Upravno pripada Bajskoj mikroregiji u Bačko-kiškunskoj županiji. Poštanski broj je 6522.

U Gari se nalazi jedinica Hrvatske manjinske samouprave u Republici Mađarskoj.

Delegat Hrvatske državne samouprave u Mađarskoj za Garu ulazi kao predstavnik Bačke. U sastavu od ožujka 2007. je to Stipan Krekić.[1]

Povijest[uredi | uredi kôd]

Prvi se put spominje u povijesnoj ispravi iz 1290.
Pretpostavlja se da naziv dolazi od slavenske riječi za uzvisinu. U tom pravcu je i izvorni smještaj ovog sela, na malom brježuljku 4 km od današnjeg položaja. Kasnije je izvorno selo uništeno, a novo je izgrađeno nešto dalje.

Prema turskim poreznim popisima, u selu je bilo 25 kuća. Nakon kršćanske rekonkviste u Panonskoj nizini, Gara je obnovljena.
1731., selo je imalo 277 stanovnika. 1734. bilježi se dolazak njemačkih naseljenika.
Prvu školu otvara 1755. János Bary.
1895. je Gara spojena sa sustavom ugarskih državnih željezničkih mreža. Ova je dionica ugašena 1971., jer je zapravo već Trianonskim sporazumom se ovo selo našlo u prometno-gospodarski nezahvalnom pograničnom području, čime je promet značajno opao. Tako je nakon 50 godina, željezničarska tvrtka odlučila ukinuti ovu liniju.

Dio garskih bunjevačkih Hrvata je zbog okolnosti odselio južnije, u Stanišić i Riđicu. Došli su prije Drugog svjetskog rata.[2]

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

U Gari živi 2686 stanovnika (2001.).

Pored Mađara (Sekelji), u Gari žive Hrvati i Nijemci.
U povijesti je Gara bilježila brojnu hrvatsku zajednicu, uglavnom iz skupine Bunjevaca.[3][4]

Danas od kulturnih manifestacija, Hrvati iz Gare održavaju Veliko bunjevačko prelo.[5]

Poznate osobe[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. ÖRFArhivirana inačica izvorne stranice od 13. srpnja 2011. (Wayback Machine) Odibrani delegati za Državnu samoupravu, 5. ožujka 2007.
  2. ZKVHArhivirana inačica izvorne stranice od 26. siječnja 2012. (Wayback Machine) Mario Bara: Pregled povijesti Hrvata u Vojvodini, preuzeto 10. ožujka 2011.
  3. Bunjevačke Školovanje uz Antunovićevu podrušku (PDF)
  4. Hrvatski glasnikArhivirana inačica izvorne stranice od 23. rujna 2015. (Wayback Machine) Hrvatska kulturna večer u Kečkemetu, 24. svibnja 2007.
  5. Croatica.huArhivirana inačica izvorne stranice od 8. kolovoza 2020. (Wayback Machine) Prela, balovi i pokladne zabave u Bačkoj 2008.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]