Garifuna

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Garifuni iz Livingstona, Gvatemala.

Garifuna (pl. Garinagu; Carif, Crni Karibi, Black Caribs), tamnoputi indijanski narod karipskog porijekla, danas naseljen u srednjoameričkim državama Honduras, Belize, Gvatemala i Nikaragva. Ime Crni Karibi nose zbog svoje veoma tamne puti zbog koje su sličniji crncima nego Indijancima. Ovu tamnu put Karibi su naslijedili miješanjem sa crnačkim stanovništvom na srednjoameričkoj obali, nakon što ih je dio 1795. sa antilskog otoka Sveti Vincent deportiran na otok Roatan pred honduraskom obalom.

Od 2009. godine jezik, ples i glazba naroda Garifuna je UNESCO-va nematerijalna svjetska baština.

Populacija[uredi VE | uredi]

Populacija Garifuna danas iznosi oko 98,000 u Hondurasu (1993 Ramon D. Rivas), a žive u 37 sela u kraju od Masca u departmanu Cortés i Plaplaya najistočnijeg sela u departmanu Gracias a Dios. Na području Belizea žive u šest sela i ima ih 12,274 (1991 popis). U Gvatemali ih ima 16,700, gdje također žive uz obalu u dva sela Livingston i Puerto Barrios. Najizoliranija skupina živi u Nikaragvi, 1,500 (1982 Meso-America) u selu Orinoco [1].

Jezik[uredi VE | uredi]

Crni Karibi govore jezikom carib kojeg lingvisti klasificiraju porodici arawakan, a ne karipskoj.

Izvori[uredi VE | uredi]