Gazi Husrev-beg
Gazi Husrev-beg (Seres, Grčka, 1480 - Kuči, Crna Gora, 1541), bosanski beg u Osmanskom carstvu u prvoj polovini 16. stoljeća.
Životopis [uredi]
Bio je sposoban vojni strateg i smatra se najznačajnijim namjesnikom osmanske Bosne. Rođen je u Seresu u Grčkoj. Otac mu je bio bosanski musliman iz Trebinja, dok mu je majka bila Turkinja i kćer sultana. Gazi Husrev-beg ratuje protiv Mlečana, Mađara i ostatka Bosanskog kraljevstva koje se borilo protiv Osmanskog carstva.
Kao sandžak-beg Smedereva sudjelovao je u osvajanju Beograda.[1] Za manje od tri godine osvojio je Knin, Skradin i Ostrovicu. Nakon ratnih uspjeha, Gazi Husrev-beg je imenovan odlukom carskog divana 1521. godine, bosanskim sandžak-begom. Tu je funkciju uz kraći prekid obnašao do smrti.[2] Pod vodstvom Gazi Husrev-bega, Osmanska vojska brzo napreduje u ratovanju. Gazi Husrev-beg je također osvojio utvrđene gradove Greben, Sokol, Jezero, Vinac, Vrbaški Grad, Livač, Karnatin, Bočac, Udbina, Vrana, Modruč i Požega.
Osim vojnih uspjeha, Gazi Husrev-beg je imao ogroman utjecaj na razvoju Bosne, osobito grada Sarajeva. Obnovio je Carevu džamiju i izgradio Gazi Husrev-begovu džamiju, biblioteku, medresu, sahat-kulu, bolnicu i mnoge druge poznate zgrade. Gazi Husrev-beg gubi život u bici u Crnoj Gori. Njegovo tijelo premješteno je u Sarajevo i sahranjeno u haremu njegove džamije. Iznad vrata na turbetu piše: "Neka svaki dan milost Božija i blagoslov na njeg pada."
Bilješke [uredi]
Literatura [uredi]
- Opća i nacionalna enciklopedija u 20 knjiga, sv. IX, Zagreb, 2006. ISBN 953-7224-09-0
