Gent

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Gent
BelfortGent.jpg
Zastava Genta
Zastava
Grb Genta
Grb
Koordinate: 51°3′N 3°44′E / 51.05°N 3.733°E / 51.05; 3.733Koordinate: 51°3′N 3°44′E / 51.05°N 3.733°E / 51.05; 3.733
Država Flag of Belgium (civil).svg Belgija
Regija Zastava Flandrije Flandrija
Zajednica Zastava Flamanske zajednice Flamanska zajednica
Pokrajina Flag of Oost-Vlaanderen.png Istočna Flandrija
Vlast
 - Gradonačelnik Daniël Termont (SP.A)
Površina
 - Ukupna 156,18 km2
Stanovništvo (2006.)
 - Grad 233.120
 - Gustoća 1493/km2
Vremenska zona CET (UTC+1)
 - Ljeto (DST) CEST (UTC+2)
Poštanski broj 9000-9052
Pozivni broj +09
Službena stranica gent.be
Zemljovid
Gent na karti Belgija
Gent
Gent

Gent je treći grad po veličini u Belgiji. Nalazi se u regiji Flandriji u sjevernom dijelu Belgije koja je naseljena Flamancima koji govore dijalekt nizozemskog jezika. Gent je gradski industrijski centar koji je s gradovima Bruxellesom i Antwerpenom povezan u tzv. "Zlatni trokut".

Povijest[uredi VE | uredi]

Na prostoru Genta postoje arheološki nalazi iz kamenog i željeznog doba. Arheološki nalazi pokazuju da je Gent bio naseljen i u rimskom razdoblju iako o tome nema pisanih svjedočanstava.

Oko 650 godine je sveti Amand osnovao dva samostana koji su postali jezgra budućeg grada Genta. U sljedećem razdoblju je na tom prostoru nastalo gradsko naselje koje su u 9. st. poharali Vikinzi. Nakon toga je grad brzo rastao, te je do 13. st. postao drugi grad po veličini u Europi, nakon Pariza. Tada je imao oko 65.000 stanovnika. Grad je bio jedan od prvih europskih industrijskih središta jer se razvija tekstilna industrija zbog koje je Flandrija u to doba bila jedna od najrazvijenijih regija Europe. Grad je razvio trgovačke veze s Engleskom i Škotskom.

U 14. st. je Flandrija postala dio Burgundijskog Vojvodstva. Gent se sredinom 15. st. pobunio zbog visokih poreza. S vremenom slabi značenje Genta, a centar političkih aktivnosti se seli u Antwerpen i Bruxelles. U 16. st. je Flandrija došla pod španjolsku vlast i 1539. je u Gentu izbila pobuna protiv Španjolaca. U pobuni je dio grada unišen, a poslije je sagrađena španjolska vojna tvrđava. U 17. st. se vode vjerski ratovi u kojima je Gent stao na stranu protestanata (kalvina), a španjolska vlast želi vratiti katolicizam. 1745. su toko Rata za austrijsko nasljeđe grad zauzeli Francuzi koji su ga predali austrijskoj vlasti. Nakon Napoleonovih ratova je postao dio Ujedinjene Kraljevine Nizozemske, a nakon Belgijske revolucije 1830. je postao dio nezavisne Belgije. 1913. je u gradu održana Svjetska izložba.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Gent se nalazi na sjeveru Belgije, na ušću rijeke Lys u rijeku Schelde. Grad je kanalom povezan sa Sjevernim morem, te je značajna luka. Reljef je nizinski, a klima umjerena oceanska.

Gent je suvremenim prometnicama povezan s Antwerpenom i Bruxellesom. Ta tri grada čine jezgru naseljenosti i gospodarstva Belgije, te se taj prostor često naziva "Zlatni trokut".

Znamenitosti[uredi VE | uredi]

U Gentu ima mnogo sačuvanih građevina tradicionalne srednjovjekovne arhitekture. Značajan je dvorac Gravensteen, katedrala Saint Bavo i brojne crkve (posebno sv. Nikole, sv. Mihaela i sv. Jakova). Posebno su značajne Béguinage, skupina crkava, samostana i ostalih građevina koje je gradio crkveni red Beguines u 13. st. Béguinage se nalaze na listi Svjetske baštine UNESCO-a. Značajni muzeji su Muzej lijepih umjetnosti s djelima Boscha i Rubensa i Gradski muzej suvremene umjetnosti. Grad je poznat po brojnim restoranima i festivalima.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Gent je značajan industrijski centar s velikom industrijskom tradicijom. Danas su značajne lučke djelatnosti. U gradu postoji poznato sveučilište.

Gradovi prijatelji[uredi VE | uredi]

Centar grada