Geoinženjering

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Oblaci nastalih od ispušnih plinova prekooceanskih brodova.

Geoinženjering ili geoinženjerstvo ili klimatski inženjering je niz namjernih i velikih zahvata u Zemljin klimatski sustav s ciljem smanjenja globalnog zatopljenja i promjene klimatskih prilika.[1] Obuhvaća namjernu promjenu klime pomoću tehnologije.

Uglavnom se radi o traženju metoda za smanjenje ugljikovog dioksida i kontrole sunčevog zračenja. Ugljikov dioksid smatra se uzrokom klimatskih promjena te je jedan od stakleničkih plinova iz atmosfere. Neke od ideja bile su: hvatanje ugljkovog dioksida direktno iz zraka[2], zasipanje Arktika česticama prašine, raspršivanje sulfatnih čestica u atmosferu (kako bi one djelovale kao svojevrstan štit, minijaturni reflektori koji bi odbijali dio sunčevog zračenja i time snizili temperaturu) te unošenje velike količine željeza u oceane (kako bi se ubrzao rast algi sposobnih za veliku apsorpciju plinova).[3]

Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC) zaključilo je 2007., da je uglavnom teško dokazati pozitivne učinke geoinženjerstva.[4]

Geoinženjerstvo je predloženo kao potencijalna treća opcija za rješavanje problema globalnog zatopljenja, pored ublažavanja i prilagodbe. Znanstvenici obično ne smatraju geoinženjering kao alternativu za kontrolu emisija, nego kao prateću strategiju.[5]

Gotovo sva se istraživanja sastoje od računalnog modeliranja ili laboratorijskih testova, a pokušaji u stvarnom svijetu pokazali su se kontroverznim. Neki projekti su u tijeku poput sadnje stabala i ugradnje hladnog krova[6]. Započela su i ruska terenska istraživanja sa sumpornim aerosolom.[7]

Postoje kritičari geoinženjeringa, koji smatraju, da je to moralno upitno i da eksperimenti mogu dugoročno upropastiti klimu.

Skupine poput ENC grupe i pojedinci poput Raymonda Pierrehumberta pozvali su na zabranu geoinženjeringa. Puni učinci različitih geoinženjerskih metoda nisu još poznati ni posve znanstveno istraženi. Godine 2010., UN-ova konvencija o biološkoj raznolikosti proglasila je moratorij na sve pokuse u moru i svemiru, osim manjih istraživačkih studija.[8]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. royalsociety.org/uploadedFiles/Royal_Society_Content/policy/publications/2009/8693.pdf Preuzeto 10. svibnja 2013.
  2. http://dnevnik.hr/vijesti/znanost-it/gospodari-zemlje-geo-inzenjering-je-moguc.html Preuzeto 10. svibnja 2013.
  3. http://www.poslovni.hr/strane-kompanije/geoinzenjering-kontrola-nad-globalnim-termostatom-115169 Preuzeto 10. svibnja 2013.
  4. http://www.ipcc.ch/publications_and_data/ar4/wg3/en/spmsspm-c.html Preuzeto 10. svibnja 2013.
  5. Wigley, T. M. L. (Oct 2006). "A combined mitigation/geoengineering approach to climate stabilization". Science 314 (5798): 452–454. Bibcode:2006Sci...314..452W. doi:10.1126/science.1131728. ISSN 0036-8075. PMID 16973840.
  6. http://www.energy.ca.gov/title24/coolroofs/ Preuzeto 10. svibnja 2013.
  7. Izrael, Y. A.; Zakharov, V. M.; Petrov, N. N.; Ryaboshapko, A. G.; Ivanov, V. N.; Savchenko, A. V.; Andreev, Y. V.; Puzov, Y. A. et al. (2009). "Field experiment on studying solar radiation passing through aerosol layers". Russian Meteorology and Hydrology 34 (5): 265. doi:10.3103/S106837390905001X
  8. http://www.index.hr/vijesti/clanak/geoinzenjeringom-do-popravljanja-ili-konacnog-unistenja-klime/597675.aspx Preuzeto 10. svibnja 2013.