Gerilsko ratovanje

Izvor: Wikipedija

"Gerila" preusmjerava ovamo. Za druga značenja, vidi Gerila (razdvojba).

Gerilsko ratovanje je način ratovanja u kojemu manje vojne ili paravojne jedinice napadaju neprijateljske postrojbe na okupiranom dijelu jedne države. Cilj takvog ratovanja je nanošenje ljudskih gubitaka i materijalne štete u svrhu slabljenja i demoralizacije suprotne strane. Gerilska vojska najčešće je ilegalna organizacija koja financira i vrši diverzij, te potiče njezine stanovnike na revoluciju ili neposlušnost.

[uredi] Povijest

Prva uspješna gerilska vojska bila je vojska izraelskih pobunjenika koja je na tri godine izbacila Rimljane s Galileje. U srednjem vijeku nezadovoljni se seljaci okupljaju u borbi protiv feudalaca, ali gotovo sve bivaju ugušene krvlju. Na ovim prostorima bila je poznata Seljačka buna pod vodstvom Matije Gupca. Sam naziv gerilsko ratovanje je nastao u vrijeme Napoleonovog osvajanja Španjolske, kada su Španjolci protiv Francuza vodili gerilu tj. "mali rat". U vrijeme Drugog svjetskog rata takav se je oblik ratovanja nazivao još i partizanskim ratom. Razvio se je uglavnom u zemljama koje su bile pod kontrolom fašista i nacista.

[uredi] Sadašnjost

U novije vrijeme gerilsko ratovanje se najčešće primjenjuje u zemljama južne Amerike i Afrike.