Germanizam

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Germanizmi su posuđenice i usvojenice u hrvatskom jeziku koje potječu iz njemačkog jezika.

Prema Rječniku lingvističkih pojmova Rikarda Simeona germanizam je:

  1. općenito nešto što je svojstveno Njemačkoj, a uvedeno je u drugih naroda ili u druge jezike (običaj, jezik, itd.);
  2. osobito pak znači riječ, izraz, konstrukciju svojstvenu njem. jeziku, uzetu samu po sebi ili unesenu u druge jezike, ili pak načinjenu prema njemačkom jeziku;
  3. u širem smislu – riječ, izraz ili konstrukcija preuzeta iz bilo kojeg germanskog jezika ili načinjena prema njemu, koja nije u skladu s jezikom u koji je ušla.

Njemački je jezik neko vrijeme bio služben u Hrvatskoj (od 1849. do 1860), a pod germanizacijom, brojni su leksemi prodrli u ljudski govor. Germanizmi su najčešći u kajkavskome narječju, ali posebice u zagrebačkom govoru (očitiji je utjecaj njemačkoga jezika u govoru metropole bio izražen u 19. stoljeću).

Njemačko-hrvatski jezični kontakt[uredi VE | uredi]

U hrvatskome je jeziku broj germanizama velik, procjenjuje se na najmanje 2.000 [1]. Možda bi te riječi bolje bilo nazvati austrijacizmima jer su u naš jezik stizale iz austrijskog dijela tadašnje Habsburške Monarhije.

Jaki austrijski utjecaji započeli su u 16. st. stvaranjem Vojne krajine kada se u Hrvatsku naselio velik broj vojnika s njemačkoga govornog područja i kad su se počele osnivati mnoge njemačke škole. Službeni je jezik Vojne krajine (od osnivanja 1553. pa sve do njena nestanka 1881.) bio njemački.

Prvi su njemačko-hrvatski dodiri, međutim, započeli tri stoljeća ranije, u vrijeme prve njemačke kolonizacije kada je u 13. st., nakon što su Tatari opustošili ova područja, hrvatsko-ugarski kralj Bela IV. pozvao njemačke stanovnike i podario im posebna prava.

Nakon poraza Turaka kod Beča 1683. na područja Hrvatske i Srbije doseljavaju se pretežito Švabe – stanovnici Švapske, Franačke i Rajne.

Za vrijeme Marije Terezije (die Theresianische Siedlung) na hrvatska se područja 1763.1770. doseljava oko 10.000 obitelji, a za vrijeme vladavine Josipa II. (die Josephinische Siedlung) 1782.1788. doseljava se oko 3.000 obitelji, uglavnom protestanata (Schneeweis, 1960).

U vrijeme Napoleonovih ratova većina Nijemaca dolazi iz Švapske (zato i naziv Švabo za Nijemca). Švaba je 1945, bez ostalih Nijemaca, na hrvatskome području bilo oko 600.000.

Iako je službeni jezik općine Zagreb do 1848. bio latinski (osim od 1786. do 1790.), jezik kojim je komunicirao obrazovani gornji sloj u 18. i 19. stoljeću bio je njemački. Od 1749. do 1860. izvodile su se isključivo njemačke kazališne predstave. Prve su novine 1789., Der kroatische Korrespondent, izišle na njemačkom jeziku. Govori pri raznim službenim svečanostima držani su na njemačkome, spisatelji su pisali na njemačkome, jezik trgovine i trgovaca bio je njemački, samo su seljaci koristili hrvatski.

Godine 1849. njemački postaje službeni jezik i jezik koji se koristi u školama i takvim ostaje do propasti apsolutizma 1860. kada se hrvatski vraća u službenu uporabu i škole, na pozornicu i u novine, ali se od 1867. uvelike njegovao u višim društvenim slojevima kao otpor sve većoj mađarizaciji.

I na kraju, od 1918.u srednjim se školama njemački običavao učiti više od francuskoga ili engleskoga, a na sveučilištima su katedre i lektorati za njemački jezik bili osnovani prije katedara za druge jezike [2].

U današnje vrijeme javlja se i stav da se germanizmi zapravo priznaju kao jezik jednoga dijela Njemačko-austrijske manjine (specifično u gradu Zagrebu) pod nazivom purgerski jezik ili Agramer Deutsch. U Osijeku je nedavno izdan Esekerski rječnik koji ima sličnosti s agramerskim. Autor je Velimir Petrović. Primjera ima više i u svijetu gdje nalazimo primjere Pennsylvania German language ili Ulster Scots language (specifičan jedino za ljude koji žive u Sjevernoj Irskoj).

Popis germanizama[uredi VE | uredi]

Indeks: 0-9 A B C Č Ć D Đ E F G H I J K L Lj M N Nj O P Q R S Š T U V W X Y Z Ž


A[uredi VE | uredi]

  • ajnc < die Eins - broj jedan (1)
  • ajeršpajz < das Ei - jaje + die Speise - jelo - kajgana
  • akšenka < der Achsschenkel - rukavac ili članak osovine
  • aktentašna Aktentasche - aktovka ili ručna torba
  • ancug < der Anzug - odijelo
  • anlaser < der Anlasser - pokretač motora.
    Na hrvatskom zbog metateze i alnaser.
  • aufenger < der Aufhänger - vješalica, petlja (na odjeći da se može objesiti)
  • auspuh < der Auspuff - ispušna cijev, ispušnik

B[uredi VE | uredi]

  • badecimer < das Badezimmer - kupaonica
  • bedinerica < die Bedienerin - spremačica
  • beštek < das Besteck - pribor za jelo
  • bina < die Bühne - pozornica
  • bišobrot < das Bischofsbrot - bišobrot (kruh u koji se stavljaju grožđice i želatinasti bomboni)
  • bluza < die Bluse
  • bremza < die Bremse - kočnica

C[uredi VE | uredi]

  • cajger < der Zeiger - kazaljka na satu
  • cajtnot < die Zeitnot - vremenska stiska
  • cange < die Zange - kliješta
  • canšteher < der Zahnstocher - čačkalica
  • ceh < die Zeche - ceh; račun
  • cigla < die Ziegel - puna opeka[nedostaje izvor]
  • cimer < das Zimmer - soba (također kod nas poznati germanizam cimer fraj)
  • curikati/curiknuti < vući natrag (od pridjeva zurück - natrag)
  • cviker(i) < der Zwicker - naočale

D[uredi VE | uredi]

  • deka < die Decke - pokrivač ili plafon/strop
  • drek < der Dreck - izmet, prljavština
  • drot < der Draht - žica
  • drukholc < das Druckholz (starinski za das Bügeleisen - glačalo)

E[uredi VE | uredi]

  • Escajg < essen -jesti zeug- stvar

F[uredi VE | uredi]

  • fajnšmeker < der Feinschmecker - gurman, hedonista
  • fajrcajg < das Feuerzeug - upaljač
  • farba < die Farbe - boja
  • fašnik < der Fasching - poklade, karneval
  • fen < Föhn {m}; Fön - sušilica za kosu
  • fišpaprikaš < der Fisch (riba) + paprikaš
  • flaša < die Flasche - boca
  • fleka < der Fleck - mrlja
  • foranga < der Vorhang - zavjesa, zastor (također i firanga)
  • forcimer < das Vorzimmer - predsoblje
  • foršpan < der Vorspann - kratak uvod, uvodni odlomak (novinskog članka); popis imena glumaca, redatelja, producenata itd. na početku filma
  • frajla < das Fräulein - gospođica
  • frket < Verkehrt - naopako, suprotno, obratno
  • friško < frisch - svježe[nedostaje izvor]
  • furati < die Fuhre (podvoz, kola, tovar) - voziti
  • frištikat < das Frühstück (doručak) - doručkovati (također i fruštuk - doručak)

G[uredi VE | uredi]

  • gardina < die Gardine - zavjesa, zastor
  • gastarbajter < der Gastarbeiter - strani radnik u Njemačkoj i Austriji (doslovno "radnik gost")
  • gemišt < gemischt - pomiješano
  • glancati < glänzen - sjajiti se
  • gletati - gletovati < glätten - izravnati
  • grunt < der Grund (dno, podnožje, podloga, temelj) - zemlja, zemljišni posjed (od toga potječe i imenica gruntovnica)
  • gvirc, rjeđe gverc < das Gewürz - fermentirano ili nefermentirano alkoholno piće od vode i meda, medovina
  • gurtna < Gürtel - opasač, pojas, traka

H[uredi VE | uredi]

  • haustor < die Haustür - kućna vrata
  • herc < das Herz - srce
  • hohštapler < der Hochstapler - samozvanac, umišljena osoba, varalica
  • hausmajstor < der Hausmeister - kućepazitelj

I[uredi VE | uredi]

  • iberlauf < das Überlaufventil - prelivni ventil

J[uredi VE | uredi]

  • jegervuršt < Jägerwurst - lovačka kobasica

K[uredi VE | uredi]

  • karfiol < der Karfiol - cvjetača
  • kauguma < der/das Kaugummi - guma za žvakanje
  • kelner < Kellner - konobar
  • keks < Keks - biskvit
  • kifla < der Kipfel - vrsta peciva (roščić)
  • kinderbet < das Kind (dijete) + das Bett (krevet) - dječji krevet, krevetac
  • kirvaj/kirbaj < die Kirchweih - kirvaj (religiozna proslava koja se slavi povodom posvete neke kršćanske crkve, nekada poganska zahvalnica za dobru žetvu i plodnost koji je kasnije preuzela Crkva i dala mu novo značenje)
  • klofati < klopfen - udarati - isprašivati tepihe (kloferom se isprašuju tepisi)
  • klot < Glatt - pravo, glatko, ravno
  • knap < knapp - tijesno, oskudno, jedva (Malo sam knap s vremenom. Ovo je bilo na knap. > Ovo je bilo gusto/za dlaku.)
  • knedla < der Knödel - okruglica
  • kofer/kufer < der Koffer - kovčeg (Pun mi je kufer! > Dosta mi je svega!)
  • koštati < kosten - stajati (u smislu novčane ili druge vrijednosti)
  • krafna < Krapfen - prsten (vrsta slatkoga tijesta s nadjevom)
  • krampus < der Krampus - krampus (vrag u likovnoj predodžbi s repom i rogovima koji se javlja zločestoj djeci u pričama i običajima)
  • krizbam/križbam < der Christbaum - božićno drvce
  • krumpir < austr. die Grundbirne, ( ili Krummbirne - pogrbljena kruška )koruški krumpir/grumper - krumpir
  • kugla < die Kugel - kugla, zrno (metak), tane[nedostaje izvor]
  • kuglof/kuglov/kugluv < jnjem. der Gugelhupf - kuglof (kolač od dizanog tijesta sa suhim grožđem, okruglasta je oblika sa šupljinom u sredini)
  • kuplung < die Kupplung - spojka, kvačilo (uređaj za prijenos okretaja u motornom vozilu)
  • kvarcanje < Quarzlampe - umjetno sunčanje
  • kvirc - vidi gvirc

L[uredi VE | uredi]

  • lauf < der Lauf - trk, trčanje
  • larfa < die Larve - krinka, maska (na hrvatskom zbog metateze i lafra)
  • lifrati < liefern - dostaviti
  • lojtre < die Leiter - ljestve

M[uredi VE | uredi]

  • mansarda < Mansarde - potkrovlje
  • majstor < der Meister - zanatlija, znalac
  • melšpajz < Mehlspeisen - kolači, poslastice
  • miliprot < das Milchbrot, dial. Milichbrot - miliprot (bijeli pšenični kruh koji se sprema za Uskrs i Božić)
  • mišafl < Mistschaufel, Kehrschaufel - lopatica za smeće
  • mišung < die Mischung (mješavina)

N[uredi VE | uredi]

  • nahtkasl < das Nachtkastl, dial. - (noćni ormarić)
  • nojgvirc < das Neugewürz - piment (svojedobno novi začin)

P[uredi VE | uredi]

  • pofezna < Pofesen (pl.) - pohani kruh
  • paradajz < - Paradeiser - rajčica
  • plac < der Platz - trg
  • penzl < der Pinsel - kist
  • penzija < die Pension - mirovina (penzioner - umirovljenik)
  • pikzibner < Pik sieben(pikova sedmica - nevažna karta) - izraz koristimo kao "nitko i ništa"
  • platfus < der Plattfuß - ravno stopalo
  • prezvuršt < die wurst - vrsta kobasice,tlačenica
  • poblajhati < bleichen - izbijeliti (još se može reći i zblajhati)
  • pofajhtati < feucht - vlažno izraz koristimo za navlažiti
  • pofloktati < Flocken - slang riječ za pojesti sve do kraja dolazi od riječi pahuljice
  • purger < Bürger - građanin

R[uredi VE | uredi]

  • rapšicer < der Raubschütze - krivolovac
  • ratkapa < die Radkappe - poklopac kotača
  • remen < Riemen - pojas
  • rikverc < rückwärts - (u)natrag, (u)nazad
  • rolati se < rollen - koturati se[nedostaje izvor]
  • rolete < rollo,Rollos - platnena žaluzina
  • rolšuhe < die Rollschuhe - koturaljke
  • ruksak < der Rucksack - naprtnjača

Š[uredi VE | uredi]

  • šalter < der Schalter - prekidač; šalter (na pošti, kolodvoru, u banci)
  • šamrl < das Schammerl - stolac bez naslona, tronožac
  • šaraf < die Schraube - vijak, zavrtanj
  • šarmer < Charmeur - zanosan, dražestan, ljubak, očaravajuć
  • šeflja < Schaufel, Schippe - kutljača
  • šihta < die Schicht - smjena
  • šircl < die Schürze - pregača
  • širhakl (širajzl) < der Schürhaken - žarač
  • šlafcimer < das Schlafzimmer - spavaća soba
  • šlag < der Schlag - udarac, udar; kap (srčana i moždana); tučeno slatko vrhnje
  • šlager < der Schlager
  • šlafrok < schlafen (spavati) + der Rock (suknja, haljina) - kućna haljina
  • šlagvort < das Schlagwort - krilatica, geslo, parola
  • šlank < schlank - mršav
  • šlape <schlappen - papuče
  • šlauf < der Schlauch - gumena cijev; mijeh
  • šnupftuh < das Schnupftuch - maramica
  • šlampav < schlampig - neuredan, nemaran, površan
  • šlempav < schlumper - majmun (pogrdno)
  • šlamperaj< die Schlamperei - nemarnost, neurednost, traljavost
  • šleper < der Schlepper - tegljač
  • šlus < der Schluss - kraj
  • šljaka < die Schlacke (drozga, šljaka, talog; troska, ostaci izgorjelog koksa, ugljena) - rad, posao (glagol je šljakati, a onaj tko "šljaka" je šljaker)
  • šmekt < schmeckt - ukusno je
  • šminka < die Schminke
  • šmucig < schmutzig - zmazan (Purgerski), umazan, prljav (Purgerski - sprljan)
  • šnajder < der Schneider - krojač
  • šnala < Schnalle - kopča
  • šnicla < das Schnitzel - odrezak
  • šnita < die Schnitte - kriška
  • špahtla < der Spachtel - lopatica za struganje gipsa, boje...
  • špancir < spazieren - šetati
  • špajscimer < das Speisezimmer - trpezarija
  • špajza < die Speisekammer - smočnica
  • španga < Spange - broš, nakit za kosu
  • šparhet (špaher, šporer) < sparen -štedjeti; herd - grejna ploča (izraz koristimo za štednjak)
  • špek < der Speck - slanina
  • špenadla < die Nadel - igla
  • špica < die Spitze - šiljak, vrh
  • špigla < der Spiegel - ogledalo ili zrcalo
  • špotati < spotten - izrugivati se (zapravo ga koristimo u značenju prekoravati koga, ljutiti se na koga)
  • šprehati < sprechen - govoriti
  • šprica < die Spritze - brizgalica, štrcaljka; injekcija
  • špur < die Spur - traka/kolotrak
  • šrafciger (šerafnciger) < der Schraubenzieher - odvijač
  • štab < der Stab - osoblje (izraz koristimo za stožer)
  • Štambilj < der Stempel - žig
  • štanga < die Stange - motka, pritka, šipka
  • štaubšećer < der Staub - prašina (izraz koristimo za šećer u prahu)
  • štaubzauger < der Staubsauger - usisavač
  • šteker < der Stecker - utičnica (od glagola stecken - stavljati, pričvrstiti)
  • štikla < der Stöckel - visoka potpetica
  • štimati < stimmen - biti točan/u redu; ugađati žice glazbala
  • štimung < die Stimmung - raspoloženje, ugođaj, atmosfera
  • štof < Stoff - materijal
  • štrebati < streben - nastojati, težiti (štreber - učenik koji uči i bez razumijevanja, samo da bi znao podatke)
  • štrik < der Strick - uže, konopac
  • štrikati < stricken - plesti
  • štrudla < der Strudel - pita savijača
  • šuft < der Schuft - hulja, lopov, lupež, nitkov
  • šukara < die Schubkarre - vrtna kolica
  • šuster < der Schuster - postolar, cipelar
  • švercer < der Schwärzer - krijumčar

T[uredi VE | uredi]

  • tipfeler < der Tippfehler - zatipak, tiskarska greška
  • tišler < der Tischler - stolar
  • trajbana jaja < treiben - gurati (u hrv. jeziku izraz koristimo za kajganu)
  • trefiti < treffen - pogoditi (svršeni oblik je potrefiti)
  • trotl < der Trottel - nespretnjaković, šeprtlja, šonjo

V[uredi VE | uredi]

  • vekerica < der Wecker - budilica
  • vešmašina < die Waschmaschine - perilica rublja
  • viršla < Wurst - hrenovka

Z[uredi VE | uredi]

  • ziher < sicher - siguran, sigurna, sigurno (osoba koja ne voli riskirati je ziheraš)
  • zihernadla - od dvije riječi: sicher i Nadel - sigurno i igla, sigurnosnica
  • zrihtati < Richtung - moda, modna linija, znači urediti/obući se po zadnjoj modi


Brojne su riječi smatrane germanizmima, premda i u samome njemačkome vuku korijene iz drugih jezika (npr. dijalekt. paradajz, rajčica), ali ih nazivamo germanizmima po jeziku iz kojeg smo te riječi preuzeli.

Germanizmi su, zbog političkih i prostornih dodira s hrvatskim jezikom, postali dio hrvatskoga jezika. Neki germanizmi, primjerice šminka, dio su standardnog jezika jer za njih nemamo odgovarajuće zamjene, a neki su prilično česti, primjerice cigla, ali i za njih imamo hrvatske zamjene (opeka).

Prevedenice[uredi VE | uredi]

U germanizme se ubrajaju i neki izrazi doslovno prevedeni s njemačkog, a koji se danas vrlo često koriste umjesto standardnih hrvatskih konstrukcija, što je pogrešno: doći k sebi (zu sich kommen) umjesto osvijestiti se; bez da (od veznika ohne dass odnosno ohne zu) umjesto a da ne/nije (vrlo česta greška), glagol raditi koji se koristi i tamo gdje je pogrešno (raditi frizuru umjesto frizirati ili šišati, raditi kolače umjesto peći kolače, raditi od buhe slona umjesto praviti od buhe slona), što je također doslovno prevedeno s njemačkoga. U doba Austro-Ugarske, a i kasnije, bili su, prije svega u sjeverozapadnim dijelovima Hrvatske, u razgovornom jeziku u upotrebi mnogi iskrivljeni njemački izrazi poput kisdihant (od küß die Hand - ljubim ruku), pozdrav kojim su djeca pozdravljala starije, a prije svega kavaliri dame (kisdihant milostiva). Česti germanizmi također su izrazi jučer navečer (gestern Abend) umjesto sinoć, danas ujutro (heute Morgen) umjesto jutros, danas navečer (heute Abend) umjesto večeras.

Referencije[uredi VE | uredi]

Literatura[uredi VE | uredi]

  • Anić, Vladimir: Veliki rječnik hrvatskoga jezika, Novi Liber, Zagreb, 2003.
  • Binder Theo Njemačke posuđenice u hrvatskom govoru Osijeka FF Press, ISBN: 953175224-9
  • Duden Deutsches Universalwörterbuch, 5., neu bearbeitete und erweiterte Auflage, Bibliographisches Institut & F. A. Brockhaus AG, Mannheim, 2003.
  • Glovacki-Bernardi, Zrinjka: Deutsche Lehnwörter in der Stadtsprache von Zagreb, P. Lang, Frankfurt/M, 1998.
  • Glovacki-Bernardi, Zrinjka: O njemačkim elementima u zagrebačkom govoru i hrvatskom književnom jeziku, Rječnik i društvo, Zagreb, 1989.
  • Klaić, Bratoljub: Rječnik stranih riječi, Zagreb, 1981.
  • Leichhardt, Thor Einar: Agramer Deutsch- Agramerski riječnik (uskoro u tisku)
  • Matasović, Ranko: Germanske posuđenice u praslavenskome, Filologija, Zagreb, 2000.
  • Petrović Velimir Esekerski rječnik, FF Press, ISBN: 978-953-175-283-1
  • Piškorec, Velimir: Germanizmi u govorima đurđevečke Podravine, FF press, Zagreb, 2005.
  • Schneeweis, Edmund: Die deutschen Lehnwörter im Serbokroatischen in kulturgeschichtlicher Sicht, de Gruyter, Berlin, 1960.
  • Simeon, Rikard: Enciklopedijski rječnik lingvističkih naziva na osam jezika: hrvatsko-srpski, latinski, ruski, njemački, engleski, francuski, talijanski, španjolski, I-II, Zagreb, 1969.
  • Štebih, Barbara: Adaptacije germanizma u iločkom govoru, Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 29: 293 – 323, Zagreb, 2003.
  • Štebih, Barbara: Germanizmi u zagrebačkom govoru, Kaj, 5/6: 31 - 37, Zagreb, 2002.
  • Štebih, Barbara: Vojni terminološki germanizmi u Rječniku hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 26: 245 – 260, Zagreb, 2000.
  • Talanga, Tomislav: Pučka etimologija među nekim njemačkim posuđenicama, Jezikoslovlje, 2002.
  • Тривунац, Милош: Немачки утицају у нашем језику : (из страног прегледа), Штампарија М. Сибинкића, Београд, 1937.