Getaldić

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Grb Getaldića

Getaldić (Ghetaldi, Ghetaldo), dubrovačka plemička obitelj Prema predaji, bili bi podrijetlom iz Taranta u južnoj Italiji, a njihovo bi prezime potjecalo od tamošnjega biskupa u VII. st. sv. Katalda. Pouzdaniji početci obitelji datiraju iz sredine XIII. st. i povezani su sa sinovima nekoga Gataldusa. Među njima se istaknuo Savin (zabilježen 1250–96), utemeljitelj franjevačkoga samostana sv. Savina na Daksi. Prema njegovu bratu Bistiju (spominje se 1247–85), jedan je ogranak gotovo do kraja XIV. st. nosio pridjevak »de Bisti«. U XIV–XV. st. Getaldići su bili razmjerno malobrojni i nisu se osobito isticali; zgodimice su se pojedinci afirmirali kao ulagači u proizvodnju sukna, brodari i trgovci. Od XVII. st. postupno su postali brojniji i gospodarski snažniji, pa su češće birani i u uglednije službe u Republici. Kao pisci i znanstvenici osobito su se istaknuli dominikanac Bernard, jedan od prvih hrvatskih biografa, koji je 1540-ih sastavio danas izgubljenu Povijest odličnih muževa Dubrovačke kongregacije (Historia virorum illustrium Congregationis Ragusinae), matematičar → Marin, pjesnik → Frano Getaldić Kruhoradić te pjesnik i prevoditelj Vlaho (Blaž). U crkvenoj službi istaknuo se benediktinac Alfons Bazilije (pravo ime Mato, 1646–1702), opat samostanâ sv. Jakova u Višnjici 1682–93. i sv. Marije na Mljetu 1693–94; 1679. bio je upraviteljem, 1682–94. predsjednikom mljetske benediktinske kongregacije, a 1694–1702. stonskim biskupom. Diplomacijom se uspješno bavio Mato Franov (1705–76). Zbog ženidba s pripadnicama nove vlastele, u XVIII. st. Getaldići postupno prelaze u redove tzv. sorboneza; njihov je udio u vlasti slab, no sve su brojniji (1814. najbrojniji među odraslom muškom dubrovačkom vlastelom). Po majci naslijedivši imutak Gundulićâ, Frano (1743–98) je svojemu prezimenu dodao njezino. Smrću njegova unuka Frano Gondola-Ghetaldi (1833–99), političara i od 1890. dubrovačkoga načelnika, ogranak s dvojnim prezimenom utrnuo je. Posljednji Getaldići zabilježeni su na početku XX. st.; oni danas živući prezime Getaldić nose po tankoj liniji. Ljetnikovac Getaldićâ u Suđurđu na Šipanu iz 1516. drži se našim najranijim sačuvanim renesansnim ljetnikovcem. U Državnom arhivu u Dubrovniku čuva se izdvojeni arhivski fond Ghetaldi-Gondola s dokumentima iz XVI–XX. st.

Literatura[uredi VE | uredi]

S. Razzi: La storia di Raugia. Lucca 1595, str. 1, uvod u 3. knj., str. 145. — J. Lukarević: Copioso ristretto degli annali di Rausa. Venetia 1605, 174. — D. Farlati i G. Coleti: Illyricum sacrum, 6. Venetiis 1800, 93–95, 119–121, 360. — F. M. Appendini: Notizie istorico-critiche sulle antichità, storia e letteratura de’Ragusei, 2. Ragusa 1803. — Almanacco provinciale della Dalmazia. Zara 1823. — Schematismo provinciale della Dalmazia. Zara 1828. — Almanacco della Dalmazia. Zara 1836. — Schematismo dell’Imperiale Regio governo della Dalmazia. Zara 1841. — F. Miklošič: Monumenta Serbica. Viennae 1858, 7, 40. — L. Maschek: Manuale del Regno di Dalmazia. Zara 1871–1876. — C. G. F. Heyer von Rosenfeld: Der Adel des Königreichs Dalmatien. Nürnberg 1873 (pretisak Zagreb 1995, str. XI, XV, XVII, XXII, XXVIII, 10, 107–108, 111). — Monumenta Ragusina, 1–5. Zagrabiae 1879 —1897. — N. Ranjina: Annales Ragusini. Zagrabiae 1883. — Chronica Ragusina Junii Resti (ab origine urbis usque ad annum 1451) item Joannis Gundulae (1451–1484). Zagrabiae 1893. — K. Vojnović: Crkva i država u dubrovačkoj republici. Rad JAZU, 1894, 119, str. 58, 112. — Isti: Državni rizničari republike Dubrovačke. Ibid., 1896, 127, str. 18, 22, 58, 73, 76. — (Nekrolog): Baron Frano pl. Getaldi-Gondola, dubrovački načelnik. Nova iskra (Beograd), 1(1899) 13/14, str. 244. — (Smrt i pogreb Frana baruna Gondole). Dubrovnik, 8(1899) 28, str. 1–3, 5–6. — T. Smičiklas: Diplomatički zbornik, 2–4. Zagreb 1904–1906; 7. 1909. — L. Vojnović: Pad Dubrovnika, 2. Zagreb 1908, 76, 177, 181, 182, 190, 235, 429, 444. — (A. Liepopili): Paljetkovanje. List Dubrovačke biskupije, 10(1910) 8, str. 82–83. — J. C. Engel: Povjest Dubrovačke Republike. Dubrovnik 19222, str. IX–X, XVII, 78, 143, 153. — I. Stojanović: Najnovija povjest Dubrovnika (u: Ibid., str. 257, 258, 267, 308, 342, 344, 368, 375, 462, 481, 489). — M. Rešetar: Posljednji dubrovački vlastelin. Dubrovački list, 2(1925) 25, str. 2. — Isti: Popis dubrovačkijeh vlasteoskijeh porodica. Glasnik Dubrovačkog učenog društva »Sveti Vlaho«, 1(1929) str. 10. — A. Vučetić: Dubrovčani na obrani svog teritorija i slobodne plovidbe prema Mlečanima početkom XVII. vijeka. Ibid., str. 85, 86, 87, 90, 92. — A. Solovjev: Le patriciat de Raguse au XV-e siècle. Zbornik iz dubrovačke prošlosti Milanu Rešetaru o 70-godišnjici života. Dubrovnik 1931, 63, 64, 66. — G. Čremošnik: Kancelariski i notarski spisi 1278–1301. Beograd 1932. — V. Lisičar: Tri dubrovačka otočića (Daksa, Sveti Andrija i Ruda). Dubrovnik 1935, 15–27, 35, 39, 52–66. — M. Medini: Starine dubrovačke. Dubrovnik 1935, 99, 100, 108, 110, 112, 114, 117, 133, 134, 135, 140. — Š. P. Capitozzi i Đ. Bašić: Ljetopis dubrovačkoga kolegija 1559–1764. Vrela i prinosi, 1937, 7, str. 9, 56, 117, 121, 122, 130. — N. Štuk: Nešto o testamentima dubrovačkog vlastelina Getaldi u korist manastira na otočiću Daksi (blizu Dubrovnika). Jadranski dnevnik, 4(1937) 34, str. 3. — J. Radonić: Dubrovačka akta i povelje, II/2. Beograd 1938; III/1–2. 1939; V. 1951. — J. Bersa: Dubrovačke slike i prilike (1800–1880). Zagreb 1941, 12, 15, 24, 25, 37, 57, 59, 60, 76, 80, 82, 83, 148, 152, 156, 172, 216, 221, 226, 243, 245, 259, 267, 273. — C. Fisković: Naši graditelji i kipari XV. i XVI. stoljeća u Dubrovniku. Zagreb 1947, 45, 55, 60, 69, 81. — G. Čremošnik: Spisi dubrovačke kancelarije, 1. Zagreb 1951. — M. Brlek: Rukopisi Knjižnice Male braće u Dubrovniku, 1. Zagreb 1952. — M. Deanović: Dnevnik Iva M. Matijaševića. Anali Historijskog instituta JAZU u Dubrovniku, 1(1952) str. 304, 312, 316, 317, 318, 319, 320. — Ž. Muljačić: Prinove u dubrovačkom Državnom arhivu (II). Arhivist (Beograd), 2(1952) 1, str. 80–82. — S. Kastropil: Rukopisi Naučne biblioteke u Dubrovniku, 1. Zagreb 1954. — S. Vekarić: Dubrovačka trgovačka flota 1599. godine. Anali Historijskog instituta JAZU u Dubrovniku, 3(1954) str. 429. — F. Kesterčanek: Nekoliko podataka o renesansnoj palači Skočibuha-Bizzarro u Dubrovniku. Ibid., 4–5(1955–56) str. 236. — V. Vinaver: Dubrovačka nova ekonomska politika početkom XVII. veka. Ibid., str. 419, 420. — D. Roller: Agrarno-proizvodni odnosi na području Dubrovačke Republike od XIII. do XV. stoljeća. Zagreb 1955. — M. J. Dinić: Iz dubrovačkog arhiva, 1. Beograd 1957; 3. 1967. — B. Krizman: Diplomati i konzuli u starom Dubrovniku. Zagreb 1957, 43–44, 69, 85, 87, 142, 212, 215, 273, 289. — Ž. Muljačić: O strankama u starom Dubrovniku. Anali Historijskog instituta JAZU u Dubrovniku, 6–7(1957–59) str. 27, 29, 30, 34, 36. — D. Pavlović: Arhivska građa o životu Marina Getaldića. Zbornik radova SAN (Beograd), 1957, 55, str. 77–87. — I. Mahnken: Dubrovački patricijat u XIV veku. Beograd 1960. — R. Samardžić: Borba Dubrovnika za opstanak posle velikog zemljotresa 1667. g. Beograd 1960. — P. Glunčić: Iz prošlosti grada Stona XIV–XIX vijeka. Spomenik SANU (Beograd), NS 13(1961) 111, str. 22, 23, 24, 25, 26, 27, 28, 29, 30, 31, 32, 33, 34, 35, 36, 37, 38, 64, 72, 74, 91, 102–103, 119, 122. — E. Stipanić: Marin Getaldić i njegovo mesto u matematici i naučnom svetu. Beograd 1961, 7–17. — S. Vekarić: Vrste i tipovi dubrovačkih brodova XIV stoljeća. Anali Historijskog instituta JAZU u Dubrovniku, 10–11(1962–63) str 32. — Zbornik Konstantina Jirečeka, 2. Beograd 1962, 61, 150, 168, 198, 211, 248, 284, 288. — M. J. Dinić: Odluke veća Dubrovačke Republike, 2. Beograd 1964. — J. Lučić: O dubrovačkom patricijatu u XIV stoljeću. Historijski zbornik, 17(1964) str. 405, 408. — I. Ostojić: Benediktinci u Hrvatskoj, 2–3. Split 1964–1965. — N. A. Biegman: The Turco-Ragusan Relationship. The Hague—Paris 1967. — V. Foretić: O imenu i rodu Marina Getaldića. Dubrovnik, 11(1968) 4, str. 117–128. — V. Ivančević: Luka Livorno i dubrovački brodovi (1760–1808). Građa za pomorsku povijest Dubrovnika, (1968) br. 4. — I. Mitić: Nadzornik oružanih snaga i guverner oružja XVII–XIX stoljeća u Dubrovačkoj Republici. Anali Historijskog instituta JAZU u Dubrovniku, 12(1970) str. 281, 285–286. — M. Spremić: Dubrovnik i Aragonci. Beograd 1971. — T. Popović: Turska i Dubrovnik u XVI veku. Beograd 1973. — S. M. Crijević: Bibliotheca Ragusina, 1–4. Zagreb 1975–1980. — V. Kostić: Dubrovnik i Engleska 1300–1650. Beograd 1975. — F. Glavina: Povijesni prikaz ribarstva poluotoka Pelješca. Pelješki zbornik, 1(1976) str. 121, 131, 141, 157. — V. Kojaković: Kuće dubrovačke vlastele i pučana u Župi. Dubrovnik, 21(1978) 6, str. 10. — I. Perić: Dalmatinski sabor 1861–1912 (1918) god. Zadar 1978, 58, 62, 109, 220, 221, 228. — J. Lučić: Obrti i usluge u Dubrovniku do početka XIV stoljeća. Zagreb 1979, 32, 129, 135, 144, 146, 152, 248. — V. Foretić: Povijest Dubrovnika do 1808, 2. Zagreb 1980, 239, 260–262, 345. — D. Dinić-Knežević: Tkanine u privredi srednjovekovnog Dubrovnika. Beograd 1982. — I. Lentić: Dubrovački zlatari 1600–1900. Zagreb 1984. — J. Lučić: Spisi dubrovačke kancelarije, 2–4. Zagreb 1984–1993. — Samostan Male braće u Dubrovniku (zbornik). Zagreb—Dubrovnik 1985. — M. Vanino: Isusovci i hrvatski narod, 2. Zagreb 1987. — V. Miović: Fermani dubrovačkim pomorcima. Anali Zavoda za povijesne znanosti Istraživačkog centra JAZU u Dubrovniku, 27(1989) str. 151. — N. Vekarić: Pelješka naselja u 14. stoljeću. Dubrovnik 1989, 24, 28, 99. — Isti: Sud Janjinske kapetanije. Anali Zavoda za povijesne znanosti Istraživačkog centra JAZU u Dubrovniku, 27(1989) str. 137, 138. — S. Krivošić: Stanovništvo Dubrovnika i demografske promjene u prošlosti. Dubrovnik 1990, 54, 55, 56, 60, 107, 109, 110, 111, 112, 114. — J. Lučić: Iz prošlosti dubrovačkog kraja u doba Republike. Dubrovnik 1990, 94–95, 138, 205, 330, 331, 332, 333, 376, 377, 378. — N. Grujić: Ladanjska arhitektura dubrovačkog područja. Zagreb 1991, 66, 67, 75, 86, 111, 121, 124–125, 150, 151, 207, 212. — B. Šišić: Dubrovački renesansni vrt. Dubrovnik 1991, 54, 56, 57, 59, 69, 70, 73, 101. — Lastovski statut. Split 1994, 84, 91, 97, 98, 102, 103, 104, 108, 109, 110, 111, 358, 482, 483. — S. Ćosić: O slomu Republike i ustroju francuske uprave u Dubrovniku 1808. i 1809. Anali Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, 33(1995) str 191. — N.Vekarić: Pelješki rodovi (A-K). Dubrovnik 1995, 69–70, 227. — I. Perić: Mladi Supilo. Zagreb 1996. — S. Stojan: U salonu Marije Giorgi Bona. Dubrovnik 1996, 23–25, 188, 193. — N. Lonza: Pod plaštem pravde. Dubrovnik 1997. — Rukopisi Znanstvene knjižnice u Dubrovniku, 2. Dubrovnik 1997.
P history.svg Nedovršeni članak Getaldić koji govori o povijesti treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.