Getaldić

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Grb Getaldića

Getaldić (Ghetaldi, Ghetaldo), dubrovačka plemička obitelj Prema predaji, bili bi podrijetlom iz Taranta u južnoj Italiji, a njihovo bi prezime potjecalo od tamošnjega biskupa u VII. st. sv. Katalda. Pouzdaniji početci obitelji datiraju iz sredine XIII. st. i povezani su sa sinovima nekoga Gataldusa. Među njima se istaknuo Savin (zabilježen 1250–96), utemeljitelj franjevačkoga samostana sv. Savina na Daksi. Prema njegovu bratu Bistiju (spominje se 1247–85), jedan je ogranak gotovo do kraja XIV. st. nosio pridjevak »de Bisti«. U XIV–XV. st. Getaldići su bili razmjerno malobrojni i nisu se osobito isticali; zgodimice su se pojedinci afirmirali kao ulagači u proizvodnju sukna, brodari i trgovci. Od XVII. st. postupno su postali brojniji i gospodarski snažniji, pa su češće birani i u uglednije službe u Republici. Kao pisci i znanstvenici osobito su se istaknuli dominikanac Bernard, jedan od prvih hrvatskih biografa, koji je 1540-ih sastavio danas izgubljenu Povijest odličnih muževa Dubrovačke kongregacije (Historia virorum illustrium Congregationis Ragusinae), matematičar → Marin, pjesnik → Frano Getaldić Kruhoradić te pjesnik i prevoditelj Vlaho (Blaž). U crkvenoj službi istaknuo se benediktinac Alfons Bazilije (pravo ime Mato, 1646–1702), opat samostanâ sv. Jakova u Višnjici 1682–93. i sv. Marije na Mljetu 1693–94; 1679. bio je upraviteljem, 1682–94. predsjednikom mljetske benediktinske kongregacije, a 1694–1702. stonskim biskupom. Diplomacijom se uspješno bavio Mato Franov (1705–76). Zbog ženidba s pripadnicama nove vlastele, u XVIII. st. Getaldići postupno prelaze u redove tzv. sorboneza; njihov je udio u vlasti slab, no sve su brojniji (1814. najbrojniji među odraslom muškom dubrovačkom vlastelom). Po majci naslijedivši imutak Gundulićâ, Frano (1743–98) je svojemu prezimenu dodao njezino. Smrću njegova unuka Frano Gondola-Ghetaldi (1833–99), političara i od 1890. dubrovačkoga načelnika, ogranak s dvojnim prezimenom utrnuo je. Posljednji Getaldići zabilježeni su na početku XX. st.; oni danas živući prezime Getaldić nose po tankoj liniji. Ljetnikovac Getaldićâ u Suđurđu na Šipanu iz 1516. drži se našim najranijim sačuvanim renesansnim ljetnikovcem. U Državnom arhivu u Dubrovniku čuva se izdvojeni arhivski fond Ghetaldi-Gondola s dokumentima iz XVI–XX. st.== Bilješke ==

Literatura[uredi VE | uredi]

  • Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, sv. VII, Zagreb, 2005. ISBN 953-7224-07-4


P history.svg Nedovršeni članak Getaldić koji govori o povijesti treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.