Giganti

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Gigant, fontana u Versaillesu

Giganti (grč. Γίγαντος, Gigantos) u grčkoj mitologiji rasa je divova koja se borila protiv olimpskih bogova.

Etimologija[uredi VE | uredi]

Gigantima je grčko ime izvedeno od nominativa gigas, a osnova od genitiva gigantos, vjerojatno posuđenog iz nekog pretgrčkog jezičnog supstrata (poslije je posuđeno iz grčkog jezika u latinski kao gigas, a na posljetku u stfranc. geant te, preko njega, u engl. giant).

Mitologija[uredi VE | uredi]

Život[uredi VE | uredi]

Prema Homeru[1], bili su golemi i divlji ljudi, na čelu s Eurimedonom te su obitavali na dalekom zapadu, na otoku Trinaciji, ali iskorijenio ih je zbog njihove drskosti prema bogovima.

Prema Heziodu[2], bili su božanska bića koja su nastala kada je Geja (Majka Zemlja) oplođena krvlju kastriranog Urana. Urana je kastrirao sin Kron, Zeusov otac.

Prema Higinu[3], bili su djeca Geje i Tartara.

Rođeni su s groznim obličjem i zmajskim repovima[4] u Flegri[5], na Siciliji[6], u Kampaniji[7], Arkadiji[8] ili tračkoj Paleni[9]. Homer ih postavlja u vulkansko područje, a većina pisaca u zapadne europske krajeve.

Giganti su bacali stijene i zapaljene hrastove u nebo te ukrali Helijeva stada[10], zatim su napadali ljude[11] i pokušali silovati Afroditu[12].

Gigantomahija[uredi VE | uredi]

Gigantomahija: Dioniz napada Giganta, atička vaza, 5. stoljeće pr. Kr.

Gigantomahija (γῐγαντομᾰχία) - primordijalni Giganti, mitološka bića velike snage, željeli su svrgnuti bogove, pa su poveli poznati "Rat Giganata" ili Gigantomahiju.

Nagovorila[13] ih je Geja jer nije mogla oprostiti Zeusu svrgavanje vlastita sina Krona. Željeli su "osvetiti Titane" i doći navrh Olimpa slažući planine Tesalije, Peliona i Osse jednu navrh druge. Olimpski bogovi pozvali su Herakla jer im je proročanstvo reklo da će ih on pobijediti. Atena je otišla po Herakla koji im je pomogao. Geja je, čuvši to, nastojala sinovima pronaći biljku koja bi ih štitila od ljudskoga oružja, ali nije je uspjela pronaći jer je Zeus zabranio Heliju i božici Mjeseca Seleni da svijet obasjaju svojim svjetlom, a sam je počupao i uništio svaku takvu biljku.

Heraklo je prvo ranio najjačeg Giganta Alkioneja otrovnom strijelom, a smrtni mu je udarac zadao bacivši ga preko granice Palene, jer Heraklo je znao da je u rodnoj zemlji taj Gigant besmrtan. U ratu su sudjelovali i ostali olimpski bogovi te su se borili. Ostale je Gigante Zeus oborio munjama, a potom ih je Heraklo pobio dok su bili ošamućeni. Giganti su, kao i Titani, izgubili bitku, jer bogovi su već bili na vlasti kad je rat pokrenut.

Prema nekim inačicama[14], preživjelo je više Giganata osim Aristeja te su pobjegli u Leuku i na otok Mikon. Prema jednoj inačici mita[15], zatočeni su u Nigdjesvijetu ili Erebu, prema drugoj, iz njihove je krvi Geja rodila novu rasu ljudi[16] ili iz osvete Tifona[17], a prema trećoj[18], bogovi su ih pokopali ispod zemlje gdje njihova komešanja uzrokuju erupcije vulkana i termalne aktivnosti. Čest su motiv na oslikanim vazama iz petog stoljeća.

Giganti[uredi VE | uredi]

Atena protiv Alkioneja, s Nikom i Gejom, Pergamonmuseum, Berlin
Atena ubija Enkelada, atički tanjur

Giganti su bili:

Literatura[uredi VE | uredi]

  1. Homer: Odiseja (VII./59., 206.; X./120.)
  2. Heziod: Teogonija (185.)
  3. Higin: Fabulae (1.)
  4. Ovidije: Tristia (IV./7.17)
  5. Apolodor: Biblioteka
  6. Pauzanije: Opis Grčke
  7. Pindar: Nemejske ode (I./67.)
  8. Strabon: Geografija (245., 281., 330.)
  9. Skolastici: O Homeru, Ilijada (VIII./479.)
  10. Apolodor: Biblioteka (I./34.)
  11. Diodor Sicilski: Bibliotheca historica (V./71.4)
  12. Strabon: Geografija (XI./2.10)
  13. Non: Dionysiaca (48.6 -)
  14. Strabon: Geografija (VII./1.5; X./5.9)
  15. Statije: Tebaida (IV./536.; VIII./41.)
  16. Ovidije: Metamorfoze (I./151.)
  17. Apolodor: Biblioteka (I./39.)
  18. Filostrat Stariji: Imagines (2.17)
  19. Antonin Liberal: Metamorfoze (21.)
  20. Apolodor: Biblioteka (I./34)
  21. Apolodor: Biblioteka (I./34)
  22. Suda: § Aristej
  23. anonimni autori: Greek Papyri (III.)
  24. Focije: Myriobiblon (190.)
  25. Apolodor: Biblioteka (I./38)
  26. Pauzanije: Opis Grčke (VIII./47.1)
  27. Focije: Myriobiblon (190.)
  28. Diodor Sicilski: Bibliotheca historica (V./71.2)
  29. Focije: Myriobiblon (190.)
  30. Antonin Liberal: Metamorfoze (21.)
  31. Apolodor: Biblioteka (I./36)
  32. Atenej: Deipnosophistae (§ 78a)
  33. Apolodor: Biblioteka (I./34)

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Giganti