Giovanni Battista Piazzetta

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Giovanni Battista Piazzetta
rokoko
Giovanni Battista Piazzetta
Autoportret iz 1730-ih
Rođenje 13. veljače 1682.
Pietrarosa kraj Venecije, Italija
Smrt 28. travnja 1754.
Venecija
Vrsta umjetnosti slikarstvo - crtež - grafika
Praksa Venecija, Rim, Bologna
Utjecao Tiepolo itd.
Utjecali Giuseppe Mario Crespi, Rubens
Poznata djela Uznesenje Marijino
Slava sv. Dominika
Rebeka na bunaru
Portal o životopisima

Giovanni Battista Piazzetta, znan i kao Giambattista Valentino Piazzetta ili jednostavno Gianbattista Piazzetta (Pietrarosa kraj Venecije, 13. veljače 1682. - Venecija, 28. travnja 1754.), talijanski slikar; uz Giovanni Battista Tiepola vodeći majstor settecenta (1600-tog stoljeća) u Veneciji. Posljednji je važni predstavnik mletačkog monumentalno-dekorativnog slikarstva. U njegovim slikama i bakropisima iz kasne faze odražava se duh rokokoa.

Rebeka na bunaru, ulje na platnu, 102 × 137 cm, Pinakoteka Brera, Milano.
Uznesenje Marijino, 1735., ulje na platnu, Louvre, Pariz

Životopis[uredi VE | uredi]

Piazzetta je prvo obrazovanje dobio kod Antonija Molinarija, a zatim je 1703. pošao u Bolognu Giuseppeu Mariji Crespiju čiji je stil izvršio presudan utjecaj na njega. Slikarski clair-obscur, te pastozan način slikanja u mrljama svjedoče o Crespijevom utjecaju. God. 1711. vratio se u Veneciju gdje je pokrenuo vlastitu, veoma uspješnu radionicu, isprva u opreci s vladajućim rokokoom. Nakon 1725. god. paleta mu se počela rasvjetljavati, te su nastala djela velike nježnosti. Takva, za Piazzettu karakteristična djela, su: Slava sv. Dominika iz 1727. god. za crkvu sv. Jurja i Pavla (San Giovanni e Paolo) u Veneciji.

Kao cijenjeni učitelj (učio Tiepola, kasnije je utemeljio školu koja je činila osnovu slavne Venecijanske Akademije. Godine 1750. postao je i njezinim prvim ravnateljem.

Djela[uredi VE | uredi]

Na oltarnim slikama i žanr-prizorima spojio je mletački kolorizam s Caravaggiovim kjaroskurom. Njegove sakralne slike, unatoč majstorskoj tehnici rimsko-emilijanske barokne škole koja se u njima nazire, posjeduju toplinu kretnji i otmjenost boja, što im daje izrazitu neposrednost osjećaja i kiparsku formu.

Piazzetta radi i žanr-slike u kojima svijet, pun skladnosti, putenosti i živahne elegancije, naizgled nastaje spontano. Na njegovim uljenim slikama likovi su prikazani ili samo do struka ili u punoj veličini. U kasnijoj fazi blizak je rokokou.

Piazzetta je poznat i po ilustracijama popularnih knjiga., a osobito su mu uspjele ilustracije za Tassov „Oslobođeni Jeruzalem”.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Giovanni Battista Piazzetta