Gipuskoa

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Gipuskoa
Gipuzkoa
Vizcaya
Zastava Grb
Zastava Grb
Položaj Gipuskoe
Službeni jezik baskijski i španjolski
Glavni grad Donostia-San Sebastián
Površina
 - ukupno 2.217 km2
Stanovništvo 19. po veličini
- ukupno (2011.) 709,607
 - gustoća 370/km2;
Pripadnost Flag of Spain.svg Španjolska
Valuta euro


Gipuskoa unutar Španjolske
Gipuskoa unutar Baskije

Gipuskoa (bask. Gipuzkoa , šp. Guipúzcoa) je provincija u Baskiji. Izlazi na Biskajski zaljev.

Zauzima površinu od 1980 km2, što je čini najmanjom provincijom u Španjolskoj. Po popisu iz 2002. godine broji 682.977 stanovnika, a samo u glavnom gradu, San Sebastiánu, živi četvrtina. Ostali važnija mjesta su: Irun, Errenteria, Zarautz, Arrasate, Oñati, Eibar, Tolosa, Beasain, Pasaia (glavna luka) i Hondarribia.


Ime[uredi VE | uredi]

Prvi zabilježeni naziv ove pokrajine je Ipuscoa iz dokumenta 1025. godine. [1] Tijekom sljedećih godina i u različitim dokumentima, pojavljuje se nekoliko sličnih imena kao Ipuzcoa i Ipuçcha i Ipuzka.

Puna etimologija riječi Gipuzkoa nije u potpunosti utvrđena, ali se vezuje sa baskijskim riječima giputz,[1]koji sadrži korijen ip-koji se odnosi na riječi ipar (sjever), ipurdi (povratak) i ipuin(priča). Prema tome, ipuzko (jedan od prvih nekoliko poznatih odrednica) može se odnositi na nešto "prema sjeveru" ili "na sjeveru".


Nazivi[uredi VE | uredi]

Gipuzkoa[uredi VE | uredi]

Gipuzkoa je službeni baskijski naziv, preporučen od strane Kraljevske akademije baskijskog jezika, a obično se koristi na službenim dokumentima na tom jeziku. Također se koristi i u dokumentima na španjolskom, većinom od strane medija na španjolskom jeziku u Baskiji. Taj se naziv koristi u baskijskoj inačici španjolskog ustava i u Statutu autonomije Baskije na baskijskom jeziku.

Gipuzkoa je i jedini službeni naziv odobren za povijesni teritoriju od strane Juntas Generales u pokrajini.

Guipúzcoa[uredi VE | uredi]

Guipúzcoa je naziv na španjolskom jeziku, preporučen od strane Kraljevske španjolske akademije. Koristi se u ne-službenim dokumentima i, općenito, od strane govornika španjolskog jezika. Također, taj se naziv koristi u španjolskoj inačici Ustava i španjolskoj inačici Statuta autonomije Baskije.

Fizički zemljopis[uredi VE | uredi]

Gipuskoa se ističe kao regija brdovitog i zelenog krajolika koji povezuje planinu i more, pored toga što je jako naseljena s brojnim urbanim jezgrama.Uočljiva prisutnost brda i neravnog terena je razvila sklonost planinarenju i prirodi od strane Gipuskoanaca. Neke planine utopljene u tradiciji održale su legendarni i amblematski značaj, njihovi vrhovi često su pokriveni s križevima i spomenicima i planinarskim poštanskim sandučićima. Osim toga, hodočašća (koja su postupno izgubila svoj ​​nekadašnji vjerski žar i danas imaju više svjetovno značenje) se ponekad održavaju na njihovim vrhovima. Neke poznate i kultne planine su Aiako Harria, Hernio, Txindoki, Aizkorri, Izarraitz, itd.

Rijeke Gipuskoe pokazuju niz posebnosti različitih od drugih rijeka Biskajskog zaljeva. Ove rijeke, koje se uzdižu u brdovitom krajoliku baskijske unutrašnjosti (baskijske planine), protiču od juga na sjever izreke, oblikujući uske uske doline koje se istežu u ovom smjeru prije ulaska u ocean. Rijeke se šire na kratkoj dužini s malim promjenama u količini vode zahvaljujući stabilnim oborinama tijekom cijele godine. Rijeke, navedene od zapada prema istoku, su sljedeće: Deba, Urola, Oria, Urumea Oiartzun i Bidasoa.

Upravna podjela[uredi VE | uredi]

karta Gipuskoe

Gipuskoa je podijeljena na tradiocionalne županije (eskualdeak) koje su pak podijeljene na općine (udalerriak) Županije su:

  1. Bidasoaldea
  2. Debabarrena
  3. Debagoiena
  4. Donostialdea
  5. Goierri
  6. Oiartzualdea
  7. Tolosaldea
  8. Urola Erdia
  9. Urola Garaia
  10. Urola Kosta

Kulturne značajke[uredi VE | uredi]

Gipuzkera je dijalekt baskijskog jezika kojim se govori u većini regije, kao i susjednom području Navare, koji pokazuje znatnu vitalnost i zauzima istaknuto mjesto među drugim narječjima. Gipuskera je narječje s najvećim ukupni brojem govornika od među svima narječjima a Gipuskoa je ujedno i baskijska pokrajina s najvećim ukupnim brojem govornika baskijskog. Prema anketama iz 1981 i 1991. 85% stanovništva sebe smatra Baskima što je najveći postotak od svih pokrajina.

Pokrajinski sveci zaštitnici su Ignacije Loyola, koji je rođen u susjedstvu grada Loyole u gradu Azpeitia, te Gospa od Arantzazua.

Regija je proizvele mnoge poznate baskijske nogometaše kao što su Jose Angel Iribar, Joseba Etxeberria, Xabi Alonso i Mikel Arteta.

Poveznice[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]