Gipuskoa
| Radovi u tijeku! |
|---|
 Jedan vrijedni suradnik upravo radi na ovom članku! |
Gipuskoa (bask. Gipuzkoa , šp. Guipúzcoa) je provincija u Baskiji. Izlazi na Biskajski zaljev.
Zauzima površinu od 1980 km2, što je čini najmanjom provincijom u Španjolskoj. Po popisu iz 2002. godine broji 682.977 stanovnika, a samo u glavnom gradu, San Sebastiánu, živi četvrtina. Ostali važnija mjesta su: Irun, Errenteria, Zarautz, Arrasate, Oñati, Eibar, Tolosa, Beasain, Pasaia (glavna luka) i Hondarribia.
Sadržaj |
[uredi] Ime
Prvi zabilježeni naziv ove pokrajine je Ipuscoa iz dokumenta 1025. godine. [1] Tijekom sljedećih godina i u različitim dokumentima, pojavljuje se nekoliko sličnih imena kao Ipuzcoa i Ipuçcha i Ipuzka.
Puna etimologija riječi Gipuzkoa nije u potpunosti utvrđena, ali se vezuje sa baskijskim riječima giputz,[1]koji sadrži korijen ip-koji se odnosi na riječi ipar (sjever), ipurdi (povratak) i ipuin(priča). Prema tome, ipuzko (jedan od prvih nekoliko poznatih odrednica) može se odnositi na nešto "prema sjeveru" ili "na sjeveru".
[uredi] Nazivi
[uredi] Gipuzkoa
Gipuzkoa je službeni baskijski naziv, preporučen od strane Kraljevske akademije baskijskog jezika, a obično se koristi na službenim dokumentima na tom jeziku. Također se koristi i u dokumentima na španjolskom, većinom od strane medija na španjolskom jeziku u Baskiji. Taj se naziv koristi u baskijskoj inačici španjolskog ustava i u Statutu autonomije Baskije na baskijskom jeziku.
Gipuzkoa je i jedini službeni naziv odobren za povijesni teritoriju od strane Juntas Generales u pokrajini.
[uredi] Guipúzcoa
Guipúzcoa je naziv na španjolskom jeziku, preporučen od strane Kraljevske španjolske akademije. Koristi se u ne-službene dokumente i, općenito, od strane govornika španjolskog jezika. Također , taj se naziv koristi u španjolskoj inačici Ustava i španjolskoj inačici Statuta autonomije Baskije.
[uredi] Fizički zemljopis
Gipuskoa se ističe kao regija brdovitog i zelenog krajolika koji povezuje planinu i more, pored toga što je jako naseljena s brojnim urbanim jezgrama.Uočljiva prisutnost brda i neravnog terena je razvila sklonost planinarenju i prirodi od strane Gipuskoanaca. Neke planine utopljene u tradiciji održale su legendarni i amblematski značaj, njihovi vrhovi često su pokriveni s križevima i spomenicima i planinarskim poštanskim sandučićima. Osim toga, hodočašća (koja su postupno izgubila svoj nekadašnji vjerski žar i danas imaju više svjetovno značenje) se ponekad održavaju na njihovim vrhovima. Neke poznate i kultne planine su Aiako Harria, Hernio, Txindoki, Aizkorri, Izarraitz, itd.
Rijeke Gipuskoe pokazuju niz posebnosti različitih od drugih rijeka Biskajskog zaljeva. Ove rijeke, koje se uzdižu u brdovitom krajoliku baskijske unutrašnjosti (baskijske planine), protiču od juga na sjever izreke, oblikujući uske uske doline koje se istežu u ovom smjeru prije ulaska u ocean. Rijeke se šire na kratkoj dužini s malim promjenama u količini vode zahvaljujući stabilnim oborinama tijekom cijele godine. Rijeke, navedene od zapada prema istoku, su sljedeće: Deba, Urola, Oria, Urumea Oiartzun i Bidasoa.
[uredi] Kulturne značajke
Gipuzkera je dijalekt baskijskog jezika kojim se govori u većini regije, kao i susjednom području Navare, koji pokazuje znatnu vitalnost i zauzima istaknuto mjest među drugim narječjima. Pokrajinski sveci su Ignacije Loyola, koji je rođen u susjedstvu grada Loyole u gradu Azpeitia, te Gospa od Arantzazua.
Regija je proizvele mnoge poznate baskijske nogometaše kao što su Jose Angel Iribar , Joseba Etxeberria , Xabi Alonso i Mikel Arteta.
[uredi] Izvori
[uredi] Vanjske poveznice
- Službena stranica (bask.)(šp.)(engl.)(fr.)
|
|||||||||||
|
|||||||
