Glodalica

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Vertikalna glodalica. 1: glodalo 2: vreteno 3: gornji prijenos i nosač vretena 4: stub 5: stol 6: Y-koordinata vodilica 7: koljeno 8: baza
Horizontalna glodalica. 1: baza ili osnova 2: stub 3: koljeno 4 & 5: radni stol (x-os vodilica je uključena) 6: nosač vretena 7: vreteno s glodalom.
CNC glodalica s 5 osi ili obradni centar.
Kod protusmjernog obodnog plošnog glodanja rotacija alata (glavno gibanje) je u obrnutom smjeru od smjera posmaka. Strugotina se stvara od malog prema većem presjeku.
Kod istosmjernog obodnog plošnog glodanja rotacija alata (glavno gibanje) je u istom smjeru od smjera posmaka. Strugotina se stvara od većem prema manjem presjeku.
Čeono glodalo.

Glodalica je ime za alatni stroj koji služi za izradu solidnih materijala. Glodalice se dijele sa obzirom na orijentaciju glavnog okretnog alata odnosno vretena i to na: vertikalne i horizontalne. Po veličini glodalice se proizvode od malih strojeva koji mogu se namjestiti na stol, te na strojeva veličine veće sobe. Glodalice se mogu upravljati: ručno i automatski. Automatsko upravljanje može biti mehaničko ili digitalno rabljenjem računala (CNC - engl. Computer Numerical Control). Glodalice su alatni strojevi za strojnu obradu odvajanjem čestica pomoću kojih se rezanjem obrađuju dijelovi pretežno ravnog oblika (poravnavanja, utori, žljebovi), te profili, navoji, zubi. Glavno gibanje je uvijek rotaciono, dok je posmično gibanje pravocrtnog ili kružnog oblika i uvijek je okomito ili pod nekim kutom na os rotacije.

Glodanje je nakon tokarenja najvažniji postupak obrade metala skidanjem čestica. Tim postupkom možemo obraditi ravne plohe, prizmatične žljebove i utore, zupčanike, navoje, te uzdužno i prostorno profilirane površine. Glodanje je postupak obrade skidanjem čestica kod kojeg alat obavlja glavno gibanje. Posmično gibanje je uvijek pod nekim kutom u odnosu na os rotacije alata i obavlja ga ili obradak ili alat. Obavlja se alatima s više jednakih oštrica ili sa sastavljenim alatima. Sve oštrice toga alata nisu istodobno u zahvatu. Zato je glodanje složenija operacija od tokarenja ili bušenja zbog većeg broja oštrica alata i zbog promjenjivog presjeka strugotine koju skida pojedini zub za vrijeme obrade. Zubi glodala dolaze jedan za drugim u zahvat s materijalom i za vrijeme zahvata jako se mijenja opterećenje zuba.

Glodalo služi za raznoliku upotrebu obrade materijala odvajanjem čestica, npr. za poravnavanje, izradu prizmatičnih rubova, izradu čepova, džepova, izrezivanje, urezivanje, prerezivanje, izradu različitih utora na osovinama, izradu zubaca zupčanika, za rezanje navoja itd. Zbog toga je i oblik glodala raznolik.

Vrste glodalica[uredi VE | uredi]

Glodalice se dijele prema položaju glavnog radnog vretena na horizontalne i vertikalne, dok su ostale u podskupinama. [1]

Horizontalna glodalica[uredi VE | uredi]

Horizontalna glodalica se naziva i konzolna glodalica ili jednostavno glodalica. Služi za obradu obodnim glodanjem (istosmjernim ili protusmjernim). Glodalo se upinje u horizontalno (vodoravno) vratilo i obavlja glavno gibanje. Obradak je stegnut na radnom stolu koji obavlja posmično gibanje.

Planska glodalica[uredi VE | uredi]

Planska glodalica je podgrupa horizontalne glodalice. Ime je dobila jer se na njima najčešće glodaju ravne horizontalne plohe. Ima krutu konstrukciju i visoku produktivnost. Izvedena je tako da se radni stol po vodilicama na kućištu može gibati samo uzdužno.

Univerzalna glodalica[uredi VE | uredi]

Univerzalna glodalica izvodi se slično kao i horizontalna glodalica, ali ima radni stol koji se osim uzdužno, može gibati i poprečno i oko svoje vertikalne osi. To se postiže ugradnjom kružnih utora za vođenje.

Vertikalna glodalica[uredi VE | uredi]

Vertikalna glodalica se izvodi tako da joj os glodala stoji vertikalno (okomito), dok je ostali dio stroja jednak horizontalnim glodalicama. Pogodne su za čeono glodanje, glodanje utora, kanala, rubova utornim glodalima, profilno glodanje.

Kopirna glodalica[uredi VE | uredi]

Kopirna glodalica služi isključivo za kopiranje pomoću kopirnog uređaja, koji ticalom prelazi po modelu (šabloni).

CNC glodalica[uredi VE | uredi]

CNC (engl. Computer Numerical Control) glodalica se upravlja programski. Može imati višeosno upravljanje, čime je moguće izraditi najsloženije obratke u jednom stezanju.

Glodanje[uredi VE | uredi]

Glodanje je nakon tokarenja najvažniji postupak obrade metala skidanjem čestica. Tim postupkom možemo obraditi ravne plohe, prizmatične žljebove i utore, zupčanike, navoje, te uzdužno i prostorno profilirane površine. Glodanje je postupak obrade skidanjem čestica kod kojeg alat obavlja glavno gibanje. Posmično gibanje je uvijek pod nekim kutom u odnosu na os rotacije alata i obavlja ga ili obradak ili alat. Obavlja se alatima s više jednakih oštrica ili sa sastavljenim alatima. Sve oštrice toga alata nisu istodobno u zahvatu. Zato je glodanje složenija operacija od tokarenja ili bušenja zbog većeg broja oštrica alata i zbog promjenjivog presjeka strugotine koju skida pojedini zub za vrijeme obrade. Zubi glodala dolaze jedan za drugim u zahvat s materijalom i za vrijeme zahvata jako se mijenja opterećenje zuba. [2]

Podjela glodanja[uredi VE | uredi]

Prema kombinaciji glavnog i posmičnog gibanja, glodanje se dijeli na obodno glodanje i čeono glodanje.

Obodno glodanje[uredi VE | uredi]

Obodno glodanje može biti plošno (pravocrtno) glodanje i kružno glodanje.

Kod obodnog plošnog glodanja skidanje čestica obavlja se obodom glodala koje izvodi glavno gibanje, dok je posmak pravocrtan. Plošno glodanje se dijeli na:

  • Protusmjerno glodanje (konvencionalno glodanje). Rotacija alata (glavno gibanje) je u obrnutom smjeru od smjera posmaka. Strugotina se stvara od malog prema većem presjeku. Sile koje nastaju prilikom glodanja su prema gore i žele izbiti obradak iz stezne naprave.
  • Istosmjerno glodanje. Rotacija alata (glavno gibanje) je u istom smjeru kao smjer posmaka. Strugotina se stvara od većeg prema najmanjem presjeku. Sile koje nastaju prilikom glodanja su prema dole i žele zabiti obradak u škripac.

Kod obodnog kružnog glodanja skidanje čestica obavlja se obodom glodala koje izvodi glavno gibanje, dok je posmak kružni. Ovisno o izgledu alata i smještaju obratka kružno glodanje može biti vanjsko, unutarnje ili obilazno. [3]

Čeono glodanje[uredi VE | uredi]

Čeono glodanje skida čestice materijala zubima koji su smješteni na čelu glodala ili glave alata i može biti simetrično i nesimetrično. Kod simetričnog glodanja alat obrađuje cijelom širinom – prolaz alata jednak je promjeru alata. Nesimetrično glodanje ima trag alata manji od promjera glodala. Prstasta glodala osim za čeono poravnavanje služe za obradu rubova, utora, džepova, profila. [4]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. [1] "Alatni strojevi I", dipl. ing. strojarstva Ivo Slade, www.cnt.tesla.hr, 2012.
  2. [2] "Obrada materijala II", dipl. ing. strojarstva Ivo Slade, www.cnt.tesla.hr, 2012.
  3. "Tehnička enciklopedija", glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.
  4. "Strojarski priručnik", Bojan Kraut, Tehnička knjiga Zagreb 2009.