Nikolaj Vasiljevič Gogolj
Izvor: Wikipedija
| Nikolaj Vasiljevič Gogolj Никола́й Васи́льевич Го́голь |
|
|---|---|
|
|
|
| Rođenje | 31. ožujka 1809. Soročinci, Ukrajina |
| Smrt | 4. ožujka 1852. Moskva, Rusija |
| Književni period | realizam |
|
Važnija djela
|
|
Nikolaj Vasiljevič Gogolj (rus. Никола́й Васи́льевич Го́голь, Soročinci, 31. ožujka 1809. - Moskva, 4. ožujka 1852.), ruski književnik ukrajinskog porijekla, utemeljitelj ruskoga realizma.
Bio je niži činovnik i predavač na Petrogradskom sveučilištu. Pročuo se po pripovijesti iz ukrajinskog života, u kojima do izražaja dolazi folklor, vedro i romantično raspoloženje. U Petrogradskim pripovijestima govori o bijedi činovničke egzistencije (Kabanica, Revizor). Stvorio je likove koji su u ruskom društvu postali obrasci za lijenosti, glupost, sebičnost, lakoumnost i korupciju. Približavanje slavenofilima, nevjerica u vlastitu darovitost, osjećanje krivice i religiozno-mistično raspoloženje obilježavaju njegov život.
[uredi] Djela
- Mrtve duše
- Odabrana mjesta iz prepiske s prijateljima
- Večeri na majuru kraj Dikanjke
- Taras Buljba
- Kabanica
[uredi] Vanjske poveznice
| Hrvatski književnici realizma:
Eugen Kumičić - Ante Kovačić - Ksaver Šandor Gjalski - Vjenceslav Novak - Josip Kozarac - Silvije Strahimir Kranjčević |
|
| Ostali književnici realizma:
Honoré de Balzac - Gustave Flaubert - Guy de Maupassant - Stendhal - Nikolaj Vasiljevič Gogolj - Ivan Sergejevič Turgenjev - Lav Nikolajevič Tolstoj - Fjodor Mihajlovič Dostojevski - George Eliot - William Thackeray - Thomas Hardy - Charles Dickens - Arnold Bennet - Boleslaw Prus |
|
| << Romantizam | Modernizam >> |

