Golanska visoravan

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Golanska visoravan - plave točke su naselja izraelskih doseljenika. Crne točke su sela Druza i Čerkeza. Visoravan je okružena sa 4 države: Libanon - Sirija - Jordan - Izrael.

Golanska visoravan (arapski: هضبة الجولان Hadhbat al-Jaulan, hebrejski: רמת הגול), ranije poznata kao Sirijska visoravan je plato na granici između Izraela, Libanona, Jordana i Sirije. Pod okupacijom je Izraela od Šestodnevnog rata sa Sirijom, 1967. godine, te ponovno 1973. godine nakon Jomkipurskog rata.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Golanska je visoravan omeđena sa zapadne strane stjenovitim gorjem koje se spušta prema Galilejskom moru i rijeci Jordan, s južne strane rijekom Yarmouk, sa sjevera granicom s Libanonom, te s južne strane Hauranom. Golanska visoravan je podjeljena na tri regije: sjevernu, centralnu i južnu.

Geologija[uredi VE | uredi]

Golanska visoravan je plato i dio vulkanskog polja iz holocena koji se prostire na sjever gotovo do Damaska. Cijelo područje je prepuno ugaslim vulkanskim stošcima, kao što je Majdal Shams. Hermon je na sjeveru Golanske visoravni, ali je geološki odijeljen od vulkanskog polja. U blizini Hermona je kratersko jezero Birkat Ram koga napajaju podzemna vrela.

Vode Golanske visoravni[uredi VE | uredi]

Zajednice[uredi VE | uredi]

Najveća zajednica i administrativni centar Golanske visoravni je židovski grad Katzrin, sagrađen 1970. godine. Grad okružuju brojni kibuci i mošavi. Na sjevernoj strani Golanske visoravni su sela Druza i Čerkeza, uključujući Majdal Shams i selo Alawite blizu libanonske granice.