Goli otok

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Goli otok. Za druga značenja, pogledajte Goli otok (razdvojba).
Goli otok
Croatia - Goli.PNG
Podaci
Smještaj Jadransko more
Koordinate 44°50′33″N 14°49′15″E / 44.84255061°N 14.82093489°E / 44.84255061; 14.82093489Koordinate: 44°50′33″N 14°49′15″E / 44.84255061°N 14.82093489°E / 44.84255061; 14.82093489
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Površina površina = 4,54[1] km2
Obalna crta 14,297[1] km
Broj stanovnika 0
Goli otok.jpg
Pogled s Jadranske magistrale, nešto južnije od Senja.

Goli otok je otok u hrvatskom dijelu Jadranskog mora.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Smješten je između sjeveroistočnog dijela otoka Raba i kopnene obale u sjevernom dijelu Velebitskog kanala, zapadno od njega je otok Sveti Grgur i sjevernije otok Prvić. Od kopna je udaljen oko 6 km, a od otoka Raba 5 km. Uz jugozapadnu obalu otoka se nalazi ruševno i napušteno naselje Maslinje.

Jugozapadne obale Gologa su niske i pristupačne s uvalama Senjska i Tatinja, pa su prikladne za kupanje. Sjeverne i istočne obale otoka su visoke, strme i klisuraste, a pod istočnom obalom su strma klisurasta dna s najvećim dubinama do -103 m. Najzapadniji je stjenoviti rt Sajalo, a najjužniji je niski rt Blažna i uz njega otoćić Mali Goli s velikim naseljem galeba. Na sjeveroistoku, nad visokim klisurastim rtom Markonj je najviši otočni vrh Glava, 223 m.

Najveći dio tog otoka su goli kameniti obronci s oskudnom travom, a samo duž zapadne obale su zapušteni parkovi borova i kineskog pitospora, koje su na tom golom kršu prisilno sadili bivši logoraši.[2] Goli otok je uglavnom neplodan i danas nema stalnih stanovnika, osim stada ovaca.

Povijest[uredi VE | uredi]

Goli otok u donjem desnom kutu slike (označen crvenom bojom).

U proteklim stoljećima je Goli otok uglavnom služio za ispašu ovaca, pa je ranije na njemu postojalo samo nekoliko sezonskih pastirskih stanova i cisterne za kišnicu.

Nakon sukoba Tita i Staljina 1948. godine osnovale su jugoslavenske vlasti politički logor Goli otok, u koji se zatvorenike uglavnom slalo administratovnim odlukama, bez ikakvog suđenja: navodi se da je o osnivanju odlučio osobno Josip Broz Tito, na prijedlog osnovao na prijedlog Steve Krajačića.

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Politički logor Goli otok

Sve do Prvog svjetskog rata na Golom otoku nije bilo naselja, kada je Austro Ugarska tu napravila logor za ruske zarobljenike s istočnog bojišta.

Poslije Drugoga svjetskog rata za vrijeme Socijalistička Jugoslavije prva skupina kažnjenika došla je na Goli otok, točnije, bila izbačena iz broda na stijene, 9. srpnja 1949., ukupno oko 1200 ljudi.[3] i označila je početak osnivanja Gologa otoka kao strogog zatvora (robije), gdje su isključivo bili zatvarani politički zatvorenici.[4]

Ovaj zatvor je bio u rukama federalne vlade sve do 1956., kada prelazi u nadležnost SR Hrvatske. Dok je bio u nadležnosti SR Hrvatske, u zatvor na Golom otoku su uglavnom smještani politički zatvorenici, no poslije su bile zatvarane osobe koje su počinile kriminalna djela (krađe, ubojstva...), a ponekad su bili zatvarani i maloljetni delikventi. Protivno čestim predodžbama, na Golome nisu robijali samo komunisti - pristaše Informbiroa, nego i drugi politički zatvorenici (hrvatski, albanski, makedonski i dr. antikomunisti i nacionalisti).

Zatvorenici su bili prisiljeni na teški fizički rad u kamenolomu i rudnicima boksita, bez obzira na vremenske prilike: ljeti pri visokim temperaturama kao i zimi na hladnoj buri. Čuvari su redovito premlaćivali i maltretirali zatvorenike.

Zatvor je prestao s radom 1988., a godinu poslije 1989., je potpuno napušten i danas je dijelom u ruševinama.

Goli otok danas posjećuju turisti, te ribari i pastiri s otoka Raba koji tu preko ljeta dovezu ovce na ispašu.

Galerija[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Goli otok