Gomel

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Gomel
Гомель,
Ulica u Gomelu
Ulica u Gomelu
Zastava
Zastava
Grb
Grb
Koordinate: 53°55′N 30°21′E / 53.917°N 30.35°E / 53.917; 30.35Koordinate: 53°55′N 30°21′E / 53.917°N 30.35°E / 53.917; 30.35
Država: Flag of Belarus.svg Bjelorusija
Oblast: Gomelska
Vlast
 - Gradonačelnik Alexander Belyev
Površina
 - Ukupna 113 km2
Stanovništvo (2013.)
 - Grad 515.325
 - Gustoća 4.258
 - Područje utjecaja 527.886
Vremenska zona EET (UTC+2)
 - Ljeto (DST) EEST (UTC+3)
Službena stranica www.gorod.gomel.by
Zemljovid
Položaj Gomela na karti Bjelorusije

Položaj Gomela na karti Bjelorusije

Gomel( bjeloruski: Гомель ) je grad u jugoistočnoj Bjelorusiji blizu granice sa Rusijom i Ukrajinom, upravno je središte Gomelske oblasti. 2013. godine grad je imao 515.325[1] stanovnika i bio je drugi grad po veličini u Bjelorusiji.

Povijest[uredi VE | uredi]

Grad Gomelj nastaje krajem 10. stoljeća na zemlji istočnoslavenskog saveza plemena Radimiča. Ime je dobio prema potoku Gomeljuka na kojem je i nastao. U 13. i 14. stoljeću u gradu je razvijeno obrtništvo, a trgovinskim vezama vezan je sa gradovima Rus'a.

Godine 1335. Gomelj je ušao u sastav Velike Litavske kneževine, u sljedećim desetljećima i stoljećima grad prelazi iz ruke Litvanaca u ruke Rusa i obrnuto. Od 1565. Gomelj je bio centar Minskog vojvodstva. 1569. grad je ušao u sastav Poljsko-litavske unije, i postao mjesto sukoba između ukrajinskih kozaka, ruske vojske i poljske vojske, i u narednim desetljećima povijest grada obilježile su brojne borbe za prevlast nad gradom.

Sredinom 17. stoljeća utjecaj grada opada. Broj stanovnika je značajno smanjen, razrušen je čestim napadima a mnogi zanati su iščezli. Nametnuti su mu veliki nameti pa su stanovnici plaćali visoki godišnji danak Poljskoj sve do 1770. godine.

Godine 1772. grad je postao dio Ruskog Carstva. U vrijem građanskog rata, Gomelj je okupirala vojska Njemačkog Carstva, zatim je ukrajinska vojska pod vođstvom Simona Petljurija ušla u grad, a u siječnju 1919. Gomelj je preuzela Crvena armija.

U vrijeme Drugoga svjetskoga rata grad je početkom srpnja 1941. okupirala Njemačka vojska, 1943. godine grad je oslobođen. Černobiljska katastrofa 1986. godine pogodila je grad, radioaktivnost raznošena vjetrom došla je i do Gomelja.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Godine 2006. u gradu je živjelo 479.935 stanovnika, od tog broja radno sposobnih stanovnika je bilo 259.000. Zaposlenih je 191.019, od toga broja 69.441 u industriji. Po nacionalnosti gradsko stanovništvo čine Bjelorusi 76,7%, Rusi 16,9% i Ukrajinci 5,1%.[2] Od ukupnog broja stanovnika 55% čine žene a 45% muškarci.

Gomel je bio poznat po velikoj židovskoj zajednici, prema popisu stanovništva iz 1897. grad je imao 37.800, od toga 8.400 25% stanovništva.

Gradovi prijatelji[uredi VE | uredi]

Izvor[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Ostali projekti[uredi VE | uredi]

Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Gomel