Gomel
|
Гомель, |
|||
|---|---|---|---|
| Ulica u Gomelu | |||
|
|||
| Koordinate: 53°55′N 30°21′E / 53.917°N 30.35°EKoordinate: 53°55′N 30°21′E / 53.917°N 30.35°E | |||
| Država: |
|||
| Oblast: Gomelska | |||
| Vlast | |||
| - Gradonačelnik | Alexander Belyev | ||
| Površina | |||
| - Ukupna | 113 km2 | ||
| Stanovništvo (2013.) | |||
| - Grad | 515.325 | ||
| - Gustoća | 4.258 | ||
| - Područje utjecaja | 527.886 | ||
| Vremenska zona | EET (UTC+2) | ||
| - Ljeto (DST) | EEST (UTC+3) | ||
| Službena stranica www.gorod.gomel.by | |||
| Zemljovid | |||
|
Položaj Gomela na karti Bjelorusije |
|||
Gomel( bjeloruski: Гомель ) je grad u jugoistočnoj Bjelorusiji blizu granice sa Rusijom i Ukrajinom, upravno je središte Gomelske oblasti. 2013. godine grad je imao 515.325[1] stanovnika i bio je drugi grad po veličini u Bjelorusiji.
Sadržaj |
Povijest [uredi]
Grad Gomelj nastaje krajem 10. stoljeća na zemlji istočnoslavenskog saveza plemena Radimiča. Ime je dobio prema potoku Gomeljuka na kojem je i nastao. U 13. i 14. stoljeću u gradu je razvijeno obrtništvo, a trgovinskim vezama vezan je sa gradovima Rus'a.
Godine 1335. Gomelj je ušao u sastav Velike Litavske kneževine, u sljedećim desetljećima i stoljećima grad prelazi iz ruke Litvanaca u ruke Rusa i obrnuto. Od 1565. Gomelj je bio centar Minskog vojvodstva. 1569. grad je ušao u sastav Poljsko-litavske unije, i postao mjesto sukoba između ukrajinskih kozaka, ruske vojske i poljske vojske, i u narednim desetljećima povijest grada obilježile su brojne borbe za prevlast nad gradom.
Sredinom 17. stoljeća utjecaj grada opada. Broj stanovnika je značajno smanjen, razrušen je čestim napadima a mnogi zanati su iščezli. Nametnuti su mu veliki nameti pa su stanovnici plaćali visoki godišnji danak Poljskoj sve do 1770. godine.
Godine 1772. grad je postao dio Ruskog Carstva. U vrijem građanskog rata, Gomelj je okupirala vojska Njemačkog Carstva, zatim je ukrajinska vojska pod vođstvom Simona Petljurija ušla u grad, a u siječnju 1919. Gomelj je preuzela Crvena armija.
U vrijeme Drugoga svjetskoga rata grad je početkom srpnja 1941. okupirala Njemačka vojska, 1943. godine grad je oslobođen. Černobiljska katastrofa 1986. godine pogodila je grad, radioaktivnost raznošena vjetrom došla je i do Gomelja.
Stanovništvo [uredi]
Godine 2006. u gradu je živjelo 479.935 stanovnika, od tog broja radno sposobnih stanovnika je bilo 259.000. Zaposlenih je 191.019, od toga broja 69.441 u industriji. Po nacionalnosti gradsko stanovništvo čine Bjelorusi 76,7%, Rusi 16,9% i Ukrajinci 5,1%.[2] Od ukupnog broja stanovnika 55% čine žene a 45% muškarci.
Gomel je bio poznat po velikoj židovskoj zajednici, prema popisu stanovništva iz 1897. grad je imao 37.800, od toga 8.400 25% stanovništva.
Gradovi prijatelji [uredi]
Černigov, Ukrajina
Aberdeen, Velika Britanija [3]
České Budějovice, Češka
Sudbury, Kanada
Clermont-Ferrand, Francuska
Liepāja, Latvija
Radom, Poljska[4]
Izvor [uredi]
- ↑ Belstat.gov.by
- ↑ Stanovništvo Gomela prema etničkoj pripadnosti
- ↑ Aberdeen stranica grada Council|accessdate=2008-03-02}}
- ↑ Web stranica grada Radoma
Vanjske poveznice [uredi]
Ostali projekti [uredi]
| U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Gomel |