Goran Švob
| Goran Švob | |
 |
|
| Zapadna filozofija | |
| Suvremena filozofija | |
| Rođenje | 29. svibnja 1947., (Zagreb, Hrvatska) |
|---|---|
| Škola/tradicija | Analitička filozofija |
| Glavni interesi | Logika, Filozofija jezika, Filozofija matematike |
| Poznate ideje | {{{poznate_ideje}}} |
| Utjecaji | Frege, Russell, Wittgenstein, Logički pozitivizam, Filozofija običnog jezika |
Goran Švob (Zagreb, 29. svibnja 1947.) je hrvatski filozof i logičar. S nekolicinom ostalih hrvatski filozofa (većinom sa filozofskog fakulteta u Zadru) predstavnik analitičke filozofije u Hrvatskoj. Uz svoju filozofsku aktivnost poznat je kao vrstan japanolog i sinolog.
Sadržaj |
[uredi] Kratki životopis
Goran Švob rodio se u Zagrebu 1947. gdje je završio gimnaziju i diplomirao anglistiku i filozofiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (1971). Iste godine postaje asistent na katedri za logiku. Od 1975. predaje logiku i vodi seminar logike na studiju filozofije Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Uz svoj rad u matičnoj zemlji bio je i gost predavač, osobito u zemljama Azije (Japan, Kina i Hong Kong).
[uredi] Filozofski pogledi
[uredi] Filozofija jezika
Švob je u svom pogledu na jezik pod velikim utjecajem njemačkog matematičara i logičara Gottloba Fregea i nastavljača na njegov rad kao Russell i Wittgenstein. Njihove teze dalje proučava i propituje i bavi se aktualnom problematikom glede njihovih radova. Iako je analitički filozof, kritizira razvoj filozofije jezika te tradicije od 60-ih pa do današnjih dana, naročito doprinos filozofiji jezika suvremenog američkog filozofa Saula Kripkea i različite ideje koje su nastale u novo doba (npr. semantika mogućih svjetova i rigidni dezignator). Po njemu dovoljne temelje suvremene filozofije jezika je dao sam Frege, te stoga nije potrebno razmišljati u pristupu drugačijem nego Fregeovom jer on dovodi do nepotrebnih zavrzlama i problema koji su samo rješivi idejama kao gore navedena semantika mogućih svjetova, u koju on sumnja kao vjerodostojnu zamisao. Švoba bi se moglo svrstati u novo-fregeovca kao i britanskog filozofa Michaela Dummetta koji je poznat po oživljavanju suvremenog interesa za Fregea.
[uredi] Logika
Logici pristupa kao logicist - škola misli u filozofiji matematike započeta Gottlobom Fregeom koja tvrdi da se dio matematike ili cijela matematika može svesti na logičke principe. Kritičar je suvremenih tzv. neklasičnih logika koje su prema njemu jednostavno neuporabljive zbog svojeg velikog broja i arbitrarnog mijenjanja prinicipa klasične logike.
[uredi] Metafizika
Prema metafizici zauzima izrazito pozitivistički i redukcionistički stav. Za njega tzv. filozofski problemi su zapravo pseudoproblemi nastali zbog jezičnih zavrzlama što, po njegovom mišljenju, su pokazali filozofi običnog jezika kao J. L. Austin i Gilbert Ryle.
[uredi] Kontinentalna filozofija
Kao analitički filozof kritizira drugu dominantnu tradiciju u zapadnoj filozofiji – kontinentalnu filozofiju, osobito postmodernizam, smatra lažnom i kvazifilozofijom stavljajući u naglasak Derridu, Foucaulta i Žižeka kao klasični primjer čija filozofska misao je pretenciozna, nejasna i pseudoznanstvena.
[uredi] Bibliografija
- Frege: Pojmovno Pismo, Zagreb, Filozofski fakultet, 1992.
