Gornja Lovnica (Žepče, BiH)
| Gornja Lovnica | |
|---|---|
| Regija BiH | Središnja Bosna |
| Entitet | Federacija BiH |
| Županija | Zeničko-dobojska |
| Općina/Grad | Žepče |
| Nadmorska visina | 250 m - 494 m |
| Stanovništvo (1991.) | |
| - ukupno | 721 |
| - broj domaćinstava | 134 |
| Pošta | 72 230, Žepče |
| Pozivni broj | +387 (032) |
Gornja Lovnica je naseljeno mjesto u sastavu općine Žepče, FBiH, BiH.
Zemljopis[uredi | uredi kôd]
Mjesto Gornja Lovnica i župa Lovnica, nalazi se u Zeničko-dobojskoj županiji, općina Žepče. Mjesto je smješteno na regionalnom putu Žepče-Zavidovići, od desne strane rijeke Bosne i glavne ceste udaljeno oko 5 km.
Od Žepča je udaljeno 14 km i smješteno jugoistočno od grada, a od Zavidovića je udaljeno 8 km. Gornja Lovnica je smještena u brdskom krajoliku i svojim smještajem zaštićena od vanjskih utjecaja. Selom teku dvije rječice Pejića rijeka i Lovnica, koje se spajaju na mjestu gdje počinje Gornja Lovnica te se odatle nakon 3 km ulijevaju u rijeku Bosnu. Mjesto se nalazi na nadmorskoj visini od 250 do 494 metara, a najviši vrh je brdo Kremenjača sa 638 metara te izvan sela Lipovača sa 668 metara nadmorske visine.[1]
Povijest[uredi | uredi kôd]
Mjesto Lovnica prvi put se u povijesnim izvorima spominje, 18. prosinca 1673., u pismu upućenom u Rim.[2] Tijekom svoje povijesti mjesto Gornja Lovnica pripadalo je župama Maglaj, Žepče, Osova, Zavidovići, a od 1. listopada 1989. odcjepljenjem od župe Zavidovići nastaje župa sv. Petar i Pavao, Lovnica. Kroz povijest mjesto je mijenjao svoje ime, isprva samo Lovnica, u Osmanlijskom razdoblju nosi ime Lovnica Zimjan ili Katolička Lovnica koje zadržava i u Austrougarskom razdoblju, a od 1953. godine nosi naziv Gornja Lovnica. U vrijeme ratnih zbivanja u BiH stanovništvo Gornje Lovnice je protjerano iz svojih domova na prostor općine Žepče, a domovi su porušeni i popaljeni. Od 1999. godine počinje povratak stanovništva, do 2002. godine u tek obnovljene domove vraća se 625 prijeratnih stanovnika, što je Gornju Lovnicu činilo najmasovnijim hrvatskim povratničkim mjestom u Federaciji BiH do tog vremena.[3] Do 2001. godine naselje se nalazilo u sastavu općine Zavidovići.
Stanovništvo[uredi | uredi kôd]
Nacionalni sastav stanovništva 1991. godine, bio je sljedeći:
ukupno: 721
- Hrvati - 710
- Srbi - 6
- Jugoslaveni - 4
- ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 1
Izvori[uredi | uredi kôd]
Franjo Marić, Ljetopis katoličke župe Žepče 1879. – 1999., Zagreb - Žepče, 2000.
Slaven Tadić, Gornja Lovnica kroz povijest (povodom 25. godišnjice osnutka župe), Žepče, 2014.
| |||||||
