Gornje Selo (Šolta)

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Gornje Selo
Gornje Selo na karti Hrvatska
Gornje Selo
Gornje Selo
Gornje Selo na zemljovidu Hrvatske
Županija Splitsko-dalmatinska županija
Općina/Grad Šolta
Zemljopisne koordinate 43°21′11″N 16°20′28″E / 43.353°N 16.341°E / 43.353; 16.341Koordinate: 43°21′11″N 16°20′28″E / 43.353°N 16.341°E / 43.353; 16.341
Pozivni broj +385(0)21
Autooznaka ST
Šolta Gornje Selo Hrvatska 2012 a.jpg

Gornje Selo je selo na otoku Šolti, u Splitsko-dalmatinskoj županiji, na jugu Hrvatske.

Zemljopisni položaj joj je 43° 21' sjeverne zemljopisne širine i 16° 20' istočne zemljopisne dužine.

Srednjovjekovno ruralno selo, smješteno podno Gornjeg polja. U centru sela nalazi se crkva sv. Ivana Krstitelja koju je dao izgraditi mještanin vitez Marin Bavčević, rođen u Gornjem Selu 1791.godine. Pored crkve nalazi se zgrada "Bratovštine sv. Ivana Krstitelja". Na putu do Stomorske naći ćemo dvije zavjetne kapelice. Od Gornjeg Sela do svetišta Gospe od Stomorije ili Gospe u Borima ili bogorodice Marije (Gospa s djetetom, slika na drvetu s baroknim srebrnim okovom, rad domaće škole XV./ XVI. st.) vodi cesta pored koje se nalazi nekoliko križeva. Oko crkve je groblje s dijelovima antičkog sarkofaga, a uz crkvu grobovi bratovštine. Od svetišta uzbrdo vodi poljski put (500 m) do Vele straže i Križa koji je postavljen na samom vrhu. To je najviši vrh na otoku, koji, sa svojih 237 metara nadmorske visine ima ulogu vidikovca osmatračnice. Utvrda Starine s dvije kule potječe iz antičkog vremena, nalazi se u podnožju Vele straže, nedaleko od Gornjeg Sela, u blizini svetišta Gospe u Borima. Pretpostavlja se da je tu nekad bilo središte Gornjeg Sela. U selu je spomenik palim borcima Gornjeg Sela. Selo ima trgovinu i ugostiteljski objekt.

Ime[uredi VE | uredi]

Gornje Selo (Gôrńe Sélo), na Šolti češće nazivaju Gôrńe Pȍje, i samo od toga naziva izvode naziv za stanovnika Goripȍjanin i stanovnicu Goripȍjka. U Gornje Selo došlo je mnogo štokavaca iz unutrašnjosti (podatak iz 1964.), ostali su bili pretežno iz čakavskih krajeva, iz Zagore 10 kućanstava, 1 iz Poljica, 5 iz Primorja i 25 s drugih otoka. Prožimanjem dvaju dijalekata nastao je poseban kanovački govor koji se raširio i na Stomorsku.[1]

Povijest[uredi VE | uredi]

Za Domovinskoga rata je ovo selo bilo metom velikosrpskog napada za vrijeme napada na Split u noći od 14. na 15. studenoga 1991. godine. Onda su brodovi JRM gađali Šoltu i pogodili crkvu u Gornjem Selu[2].

Spomenici i znamenitosti[uredi VE | uredi]

Šolta Gornje Selo Hrvatska 2012 d.jpg
Šolta Gornje Selo Hrvatska Olivenpresse 2012 a.jpg
  • crkva sv. Ivana Krstitelja, dar viteza Marina Bavčevića, rođenog u Gornjem Selu 1791. godine (gradnja je završena 1859. g.
  • zgrada "Bratovštine sv. Ivana Krstitelja", Gornje Selo
  • zavjetna kapela obitelji Bavčević, na cesti od Gornjeg Sela prema Stomorskoj
  • zavjetna kapela, na cesti od Gornjeg Sela prema Stomorskoj
  • ruralna arhitektura sela
  • spomenik palim borcima Gornjeg Sela
  • križ na Veloj straži, vidikovac, najviši vrh na Šolti 237m n/v, nekad osmatračnica
  • ostatci benediktinskog samostana sv. Marije osnovanog 1216. g.
  • ostaci antičkog sarkofaga na groblju
  • crkva Gospe od Stomorije,sagrađena na temeljima samostana sv. Marije, srednjovjekovni spomenik i svetište
  • bratimski grobovi nalaze se uz crkvu
  • gradina Starine, utvrda, kasnoantički spomenik
  • antički grobovi, antički spomenik,Ježa kod Gornjeg Sela
  • japjenica u Pod Gaju pokraj Gornjeg Sela

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Poljodjelstvo (maslinarstvo, uljarstvo, prerada vina), turizam.

Promet[uredi VE | uredi]

Gornje selo je povezano asfaltnom cestom sa cijelim otokom. Autobusi Prometa Split na redovnim linijama povezuje Gornje selo sa Stomorskom, Nečujmom, Grohotama, Srednjim Selom, Donjim Selom, Maslinicom i Rogačem gdje je glavna trajektna luka za Split. Od Gornjeg Sela do okolnih uvala može se doći makadamskim putem, biciklom ili pješice.

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Duhovnikom je u Gornjem Selu bio don Većeslav Šupuk.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Petar Šimunović: Pristup jezičnoj i onomastičkoj problematici otoka Šolte. // Rasprave Zavoda za jezik, sv. 13 (1987.), Primljeno: 12/1986., Zavod za jezik Instituta za filologiju i folkloristiku, Zagreb, str. 147-161., ISSN 0351-434X
  2. Slobodna Dalmacija M. Blagaić: Dan kada je protjerana neprijateljska mornarica, 18. studenoga 2003.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]


Noia 64 filesystems home white.pngFlag of Croatia.svg Nedovršeni članak Gornje Selo (Šolta) koji govori o naselju u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.