Gospodarstvo Švedske
| Gospodarstvo Švedske | ||
|---|---|---|
| ||
| Industrijski pogon u Švedskoj | ||
| Valuta | švedska kruna | |
| Fiskalna godina | Standardna kalandarska godina[1] | |
| Gospodarske organizacije | EU, OSCE, WTO, OECD i dr. | |
| Statistika | ||
| BDP (PPP) | 395,8 milijardi USD (2011.)[1] (35.[1]) | |
| BDP rast | 1,4 % (2012.)[1] | |
| BDP per capita | 41,700 USD (2012. proc.)[1] | |
| BDP po sektoru | poljoprivreda (1,8 %), industrija (27,3 %), usluge (70,9 %) (2012. proc.)[1] | |
| Inflacija (IPC) | 1,4 % (2012. proc.)[1] | |
| Stopa siromaštva | ||
| Radna snaga | 5,018 milijuna (2011. proc.) [1] | |
| Radna snaga prem zanimanju | poljoprivreda (1,1 %), industrija (28,2 %), usluge (70,7 %) (2008. proc.)[1] | |
| Nezaposlenost | 7,8% (2012. proc.) | |
| Glavna industrija | telekomunikacijska oprema, drvenjača i papirni proizvodi, motorna vozila, farmaceutski proizvodi, željezo i čelik[1] | |
| Trgovina | ||
| Izvoz | 192,9 milijardi USD (2011. proc.)[1] | |
| Izvozna dobra | strojevi, motorna vozila, proizvodi od papira, celuloze i drva, željezo i čelični proizvodi, kemikalije, vojno naoružanje[1] | |
| Glavni izvozni partneri | Njemačka 10,5%, Norveška 9,3%, Danska 6,5%(2011. proc.)[1] | |
| Uvoz | 179,6 milijardi USD (2011. proc.)[1] | |
| Uvozna dobra | strojevi, strojevi, nafta i naftni derivati, kemikalije, motorna vozila, željezo i čelik, prehrambeni proizvodi, odjeća[1] | |
| Glavni uvozni partneri | Njemačka 18,4%, Danska 8,2%, Norveška 7,8% (2011. proc.) [1] | |
| Javne financije | ||
| Javni dug | 1,016 milijardi USD (30. lipnja 2012. proc.)[1] | |
| Prihodi | 287,9 milijardi USD (2012. proc.)[1] | |
| Rashodi | 289,3 milijardi USD (2012. proc.)[1] | |
| Ekonomska pomoć | ||
| Glavni izvor Svi iznosi izraženi su u američkim dolarima | ||
Gospodarstvo Švedske je razvijeno izvozno orijentirano raznoliko gospodarstvo.
Drvna industrija, hidroelektrane i proizvodnja željezne rude čine bazne resurse gospodarstva orijentiranog prema vanjskoj trgovini. Glavne industrijske grane su: proizvodnja motornih vozila, telekomunikacije, farmacija, vojna industrija, industrijski strojevi, precizna oprema, kemijske robe, kućanski aparati, šumarstvo, proizvodnja željeza i čelika. Nekada je tradicionalno, modernizirano poljoprivredno gospodarenje zapošljavalo više od polovice domaće radne snage, dok danas Švedska razvija inženjering, rudarstvo, proizvodnju čelika i slične industrije, koje su konkurentne na međunarodnoj razini.
Švedska ima vrlo konkurentnu kapitalističku ekonomiju s velikodušnom socijalnom državom, koja se financira kroz relativno visoke poreze na dobit[2] koji osiguravaju, da se prihodi distribuiraju svim slojevima društva. Taj se model naziva švedski ili nordijski model. Oko 90% svih resursa i tvrtki su u privatnom vlasništvu, s manjim dijelom od 5% u vlasništvu države i drugih 5% u vlasništvu zadruga.[3]
Švedska, kao neutralna zemlja, nije aktivno sudjelovala u Drugom svjetskom ratu te nije imala ratne gubitke. Postigla je visok životni standard mješovitim sustavom kapitalizma visoke tehnologije i brojnih socijalnih davanja. Godine 2011., ukupni porezni prihodi činili su 44,4% BDP-a, što je pad od 48,3% prema 2006. godini.[4] U tim razmjerima, kreće se posljednjih 35 godina. Po tome je Švedska, druga zemlja na svijetu, s obzirom na udio poreza u BDP-u, nakon Danske.
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ a b c d e f g h i j k l m n o p q r s CIA.gov - World Factbook - Švedska
- ↑ http://www.ekonomifakta.se/en/Sweden-today/ Arhivirana inačica izvorne stranice od 30. prosinca 2012. (Wayback Machine) Preuzeto 11. travnja 2013.
- ↑ http://www.unc.edu/depts/econ/byrns_web/PrinEcon/PrinText/CE47.pdf Arhivirana inačica izvorne stranice od 13. rujna 2012. (Wayback Machine) Preuzeto 11. travnja 2013.
- ↑ http://www.ekonomifakta.se/sv/Fakta/Skatter/Skattetryck/ Arhivirana inačica izvorne stranice od 23. rujna 2015. (Wayback Machine) Preuzeto 11. travnja 2013.
