Gospodarstvo Bjelorusije

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Gospodarstvo Bjelorusije
Belarus 952.jpg
Traktori Belarus
Valuta bjeloruska rublja
Fiskalna godina Standardna kalendarska godina [1]
Gospodarske organizacije ZND
Statistika
BDP (PPP) 58,22 bilijuna USD (2012.) [1] (63.[1])
BDP rast 4,3 % (2012. proc.) [1]
BDP per capita 15,900 USD (2012. proc.) [1]
BDP po sektoru poljoprivreda (8,4 %), industrija (41,5 %), usluge (50,1 %) (2008. proc.)[1]
Inflacija (IPC) 18,1 % (2012. proc.) [1]
Stopa siromaštva 27,9 % (2005. proc.) [1]
Radna snaga 5 milijuna (2009. proc.) [1]
Radna snaga prem zanimanju poljoprivreda (14 %), industrija (34,7 %), usluge (51,3 %) (2003. proc.)[1]
Nezaposlenost 1%
Glavna industrija petrokemija, kalijevo gnojivo, prehrambeni proizvodi, drvo, metalni strojevi za rezanje alata, traktori, kamioni [1]
Trgovina
Izvoz 46,6 milijardi USD (2013. proc.) [1]
Glavni izvozni partneri Rusija (35,4%), Nizozemska (16,5%), Ukrajina (12,1%), Latvija (7,1%) (2012. proc.) [1]
Uvoz 48,18 milijardi USD (2012. proc.) [1]
Glavni uvozni partneri Rusija (59,3%), Njemačka (5,9%), Kina (5,1%), Ukrajina (5,0%)(2012. proc.) [1]
Javne financije
Javni dug 30% BDP-a 2012. proc.) [1]
Prihodi 21,42 milijardi USD (2012. proc.) [1]
Rashodi 22,04 milijardi USD (2012. proc.) [1]
Ekonomska pomoć
Glavni izvor
Svi iznosi izraženi su u američkim dolarima

Gospodarstvo Bjelorusije je tranzicijsko gospodarstvo uvelike vezano uz rusko tržište.

Do raspada bivšeg SSSR-a 1991. godine, Bjelorusija je bila jedna od industrijski najrazvijenijih članica. Nakon stjecanja nezavisnosti, gotovo sve bivše sovjetske republike upale su u ekonomske poteškoće. Umjesto "tržišnog kapitalizma" Bjelorusija je uvela "tržišni socijalizam", politiku prema kojoj je vlada bila ta koja je kontrolirala kretanje cijena i inflacije, a miješala se i u rad poduzeća (tržište je liberalizirano tek 2008. s ciljem intenzivnijeg privlačenja stranih investicija). Te mjere bjeloruske vlade, ali i Unija s Rusijom pomogli su Bjelorusiji, da ekonomski dosta bezbolno preživi tu početničku fazu tranzicije.

Zahvaljujući Savezu s Rusijom, Bjelorusija je dobila ogromno izvozno tržište za svoje proizvode, a također su i glavni energenti (nafta i plin) bili dostupni po znatno povoljnijim cijenama. Sve je to dovelo do ekonomskog rasta tokom 90.-ih godina. Prema izvještaju UN-a o gospodarstvu u svijetu u 2006.[2] Bjelorusija je označena kao brzo rastuća ekonomija: rast BDP-a u 2004. iznosio je 11% (na drugom mestu u ZND-u), a 2005. rast je iznosio 8,5%. Na osnovu tih pokazatelja Bjelorusija je zabilježila veći rast od susjednih zemalja članica EU-a (Poljske, Litve i Latvije). Rast u 2010. iznosio je oko 6,1%.[3] Veliki problem je inflacija (koja je po nekim pokazateljima u 1999. iznosila 300%). Smanjena je na 6,6% u 2006. godini. Međutim, u 2011. inflacija je ponovo doživjela veliki skok, i u prvih 6 mjeseci iznosila je 36,2% (u odnosu na 9,9% iz 2010.).[4]

Iz bivše zajedničke države, Bjelorusija je naslijedila razvijenu jaku industrijsku i poljoprivrednu bazu te dobar i obrazovan stručni kadar. Životni standard je bio među najvišima na području bivše države. Nakon stjecanja nezavisnosti i dalje je zadržan stari sovjetski sustav, a privatizacije državnog kapitala gotovo da nije ni bilo (oko 80% industrije, uključujući i najveće kombinate, ostali su u vlasništvu države). Poduzeća u državnom vlasništvu daju oko 75% cjelokupne vrijednosti nacionalnog BDP-a.

Najvažnije prirodno bogatstvo je treset, koji se koristi kao gorivo, gnojivo i u kemijskoj industriji. Ekonomski su isplative i zalike kamene i kalijeve soli. Rezerve nafte i prirodnog plina vrlo su skromne, tako da se većina energenata uvozi iz susjedne Rusije (naftna polja u Polesju zadovoljavaju svega 30% domaćih potreba). Postoje i značajnije zalihe uljnih škriljaca, procjenjene na oko 8,8 milijardi tona. Najvažnije rafinerije nafte i plina nalaze se u Novopolacku i Homelu (50% gotovih proizvoda se izvozi).

Razvijena je industrija traktora (tvornice "Minsk Tractor Works", "Borisov Works of Automobile and Tractor Electric Equipment" (BATE Borisov i dr.), kamiona (MAZ-MAN), autobusa (MAZ, Neman), vojnih vozila (nosači balističkih raketa) i drugih poljoprivrednih i građevinskih strojeva (MZKT, BelAZ i dr.), zatim kemijska, tekstilna i drvoprerađivačka industrija. Tvornica kamiona, autobusa i vojnih vozila MAZ, bila je najveća tvornica kamiona u Sovjetskom Savezu. Od 1997. godine, u suradnji s njemačkim koncernom MAN, osnovano je bjelorusko-njemačko poduzeće MAZ-MAN. Razvijena je optička industrija. Poduzeće optike "Optik" iz Lide jedna je od najvećih europskih tvornica optičkih elemenata poput prizmi i leća.[5] Postoje i druga poduzeća, koja proizvode optomehaničke elemente, lasere i sl. Glavni poljoprivredni proizvodi su: krumpir, lan, konoplja, šećerna repa, zob, raž, heljda i pšenica, dok u stočarstvu dominira mliječno i mesno govedarstvo, svinjogojstvo i uzgoj pilića.

Glavni vanjski trgovački partneri Bjelorusije su: Rusija, Poljska, Ukrajina i Njemačka.[6]

Nuklearna katastrofa u Černobilu 1986. godine ostavila je vrlo negativne posljedice i na bjelorusko gospodarstvo. Zbog pojačane radijacije, došlo je do zagađenja tla, mnoga sela (posebno na jugu zemlje) u potpunosti su napuštena, a stanovništvo preseljeno. Proces kontaminacije zagađenih područja je jako skup i dugotrajan.

Ukupan BDP u 2009. iznosio je 116 milijardi dolara, a BDP po glavi stanovnika iznosio je $11.600 (2009.). Stopa nezaposlenosti u siječnju 2010. iznosila je samo 0,9%.[7] To je rezultat projekta, po kojem mladi ljudi nakon završetka obrazovanja odmah dobivaju posao u nekom od državnih poduzeća. Zbog recesije, nezaposlenost se malo povećala tijekom 2011. Vanjski dug u 2010. iznosio je 22,06 milijardi američkih dolara. Sektor usluga čini 51% ukupnog BDP-a, industrija 27,1%, a poljoprivreda 13 %.[8]

Radnu snagu čine više od četiri milijuna ljudi, među kojima su žene malo više zastupljenije nego muškarci. Godine 2005., gotovo četvrtina stanovništva bila je zaposlena u industrijskim pogonima, a zapošljavanje je također visoko u poljoprivredi, trgovini i obrazovanju. Broj nezaposlenih osoba 2005., iznosio je 679.000, od čega su oko dvije trećine bile žene.[9]

Valuta je bjeloruski rubalj (BYR). Valuta je uvedena u svibnju 1992., zamjenivši sovjetske rublje. Bjelorusija ima 30 državnih banaka i jednu privatiziranu banku. U svibnju 2011. dogodila se značajna devalvacija bjeloruske rublje u odnosu na američki dolar. U lipnju 2011. Bjelorusija je zatražila ekonomski paket spašavanja od Međunarodnog monetarnog fonda.

Izvori[uredi VE | uredi]