Gospodarstvo Bosne i Hercegovine
| Gospodarstvo Bosne i Hercegovine | ||
|---|---|---|
 |
||
| Centralna banka Bosne i Hercegovine u Sarajevu | ||
| Valuta | Konvertibilna marka | |
| Fiskalna godina | Kalendarska godina | |
| Gospodarske organizacije | CEFTA | |
| Statistika | ||
| BDP (PPP) | 17,04 milijardi USD (2009. proc.) () | |
| BDP rast | 1,8% (2011. proc.) | |
| BDP per capita | 8.139,84 USD (2008. proc.) | |
| BDP po sektoru | poljoprivreda (10,2%), industrija (23,9%), usluge (66%) (2006. proc.) | |
| Inflacija (IPC) | 3,1% (2011. proc.) | |
| Stopa siromaštva | ||
| Radna snaga | 1,196 milijuna (2007. proc.) | |
| Radna snaga prem zanimanju | poljoprivreda (58%), industrija (15%), usluge (27%) (rujan 2006. proc.) | |
| Nezaposlenost | 43% | |
| Glavna industrija | čelična industrija, ugljen, željezna ruda, olovo, cink, mangan, boksit, vozila, tekstilna industrija, duhanski proizvodi, namještaj, vojna industrija, rafinerija nafte, kućanski aparati | |
| Trgovina | ||
| Izvoz | 6,711 milijardi USD (2008. proc.) | |
| Izvozna dobra | metali, odjeća, drvni proizvodi | |
| Glavni izvozni partneri | Slovenija (20,4%), Hrvatska (16,6%), Italija (16,5%), Njemačka (13,5%), Austrija (11%) (2010. proc.) | |
| Uvoz | 16,286 milijardi USD (2008. proc.) | |
| Uvozna dobra | strojevi i oprema, goriva, kemijski proizvodi, hrana | |
| Glavni uvozni partneri | Hrvatska (22,2%), Slovenija (13,5%), Njemačka (13,3%), Italija (11,4%), Austrija (6,4%), Mađarska (5,8%)(2010. proc.) | |
| Javne financije | ||
| Javni dug | 40% BDPa (2008. proc.) | |
| Prihodi | 8,607 milijarde USD (2011. proc.) | |
| Rashodi | 8,962 milijardi USD (2011. proc.) | |
| Ekonomska pomoć | ||
| Glavni izvor Svi iznosi izraženi su u američkim dolarima |
||
Prema procjenama iz 2003. godine BDP iznosi otprilike 24.31 milijardi $, a rastao je 3,5% godišnje. BDP per capita prema paritetu kupovne moći iznosi 6.100 $. Prema sektorima, 13% BDP-a otpada na primarni sektor (poljoprivreda), 40.9% na sekundarni sektor (industrija), a 46.1% pripada uslužnim djelatnostima. 40% radne snage je nezaposleno. Prema tome, izražen je velik udio sekundarnog sektora u ukupnom gospodarstvu.
[uredi] Obilježja gospodarstva
Poslije Makedonije, Bosna i Hercegovina bila je najnerazvijenija država u socijalističkoj Jugoslaviji. Poljoprivreda je uglavnom bila u privatnim rukama, ali posjedi su bili mali i neprofitabilni, dok se hrana uglavnom uvozila. I danas se vide posljedice centralnog planiranja privrede, a glavna je nevolja prevelik broj radnika u industriji. Za vrijeme socijalizma u BiH je forsirana teška i vojna industrija, pa je republika imala velik dio jugoslavenskih vojnih postrojenja. Naravno, najviše štete u gospodarstvu je napravio rat koji se vodio od 1992. - 1995. godine. Tri godine ratovanja uništile su gospodarstvo i infrastrukturu Bosne i Hercegovine, pa je proizvodnja pala za 80%. Nakon 1995., proizvodnja se malo oporavila 1996.-1998.., ali se rast znatno usporio 1999. godine. BDP je i dalje daleko ispod razine koje bio 1990. godine. Nezaposlenost je 2002. godine iznosila 40%, a stanje u gospodarstvu je vrlo teško. Kako oba entita obavljavaju svoje statistike, statistike za cijelu državu su ograničene. Siva ekonomija je vrlo prisutna u cijeloj zemlji i u svim segmentima društva. Zeničko-Sarajevska regija danas je najrazvijenija regija.
[uredi] Gospodarke aktivnosti
U nizinskim dijelovima uzgajaju se žitarice (pšenica i kukuruz), duhan, krumpir, šljive, jabuke i ostalo voće i povrće. Razvijeno je govedarstvo i svinjogojstvo, ovčarstvo i proizvodnja sira. Bosna i Hercegovina ima velik energetski potencijal te se tu ističu brojne hidroelektrane na Neretvi i Vrbasu. Razvijeno je rudarstvo, crna metalurgija i proizvodnja čelika, proizvodnja aluminija, strojogradnja, papirna, tekstilna i drvna industrija (45% teritorija pod šumama). Tu se još mogu navesti i automobilska industrija, proizvodnja duhana, namještaja i prerada nafte. Trgovačka razmjena između dva entiteta uspostavljena je tek 1998.
U Zavidovićima se proizvodi namještaj, a u Banja Luci i Prijedoru celuloza. U nižim predjelima rastu hrast i bukva, a u višim jela, smreka te crni i bijeli bor. Najviše listopadne šume ima Posavina.
U BiH postoje nalazišta kamene soli (Tuzla), gipsa (npr. Kupres, Foča, Jajce), željeza (npr. Vareš), boksita (u blizini Širokog Brijega, Jajca, Čitluka i drugih gradova) itd.
Razvijeni su planinski, vjerski, ljetni, seoski i zdravstveni turizam. U veće poznate planine ubrajaju se Igman, Vlašić, Bjelašnica, Treskavica itd. Termalni izvori smješteni su u Tešnju, Kiseljaku, Laktašima, Višegradu i drugim naseljima. U Hercegovini se nalaze Neum koji izlazi na Jadransko more te Međugorje koje je poznato po Gospinom ukazanju.
[uredi] Uvoz i izvoz
Glavni izvozni partneri su Italija (29%), Hrvatska (18.5%), Njemačka (17.3%), Austrija (9.3%) i Slovenija (6.7%), a glavni uvozni partneri su Hrvatska (24.3%), Slovenija (15.5%), Njemačka (13.6%), Italija (12%), Mađarska (7.6%), i Austrija (6.6%).
