Gospodarstvo Bosne i Hercegovine

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Gospodarstvo Bosne i Hercegovine
Centralna banka BiH.JPG
Centralna banka Bosne i Hercegovine u Sarajevu
Valuta Konvertibilna marka
Fiskalna godina Kalendarska godina
Gospodarske organizacije CEFTA
Statistika
BDP (PPP) 17,04 milijardi USD (2009. proc.) ()
BDP rast 1,8% (2011. proc.)
BDP per capita 8.139,84 USD (2008. proc.)
BDP po sektoru poljoprivreda (10,2%), industrija (23,9%), usluge (66%) (2006. proc.)
Inflacija (IPC) 3,1% (2011. proc.)
Stopa siromaštva
Radna snaga 1,196 milijuna (2007. proc.)
Radna snaga prem zanimanju poljoprivreda (58%), industrija (15%), usluge (27%) (rujan 2006. proc.)
Nezaposlenost 43%
Glavna industrija čelična industrija, ugljen, željezna ruda, olovo, cink, mangan, boksit, vozila, tekstilna industrija, duhanski proizvodi, namještaj, vojna industrija, rafinerija nafte, kućanski aparati
Trgovina
Izvoz 6,711 milijardi USD (2008. proc.)
Izvozna dobra metali, odjeća, drvni proizvodi
Glavni izvozni partneri Slovenija (20,4%), Hrvatska (16,6%), Italija (16,5%), Njemačka (13,5%), Austrija (11%) (2010. proc.)
Uvoz 16,286 milijardi USD (2008. proc.)
Uvozna dobra strojevi i oprema, goriva, kemijski proizvodi, hrana
Glavni uvozni partneri Hrvatska (22,2%), Slovenija (13,5%), Njemačka (13,3%), Italija (11,4%), Austrija (6,4%), Mađarska (5,8%)(2010. proc.)
Javne financije
Javni dug 40% BDPa (2008. proc.)
Prihodi 8,607 milijarde USD (2011. proc.)
Rashodi 8,962 milijardi USD (2011. proc.)
Ekonomska pomoć
Glavni izvor
Svi iznosi izraženi su u američkim dolarima

Prema procjenama iz 2003. godine BDP iznosi otprilike 24.31 milijardi $, a rastao je 3,5% godišnje. BDP per capita prema paritetu kupovne moći iznosi 6.100 $. Prema sektorima, 13% BDP-a otpada na primarni sektor (poljoprivreda), 40.9% na sekundarni sektor (industrija), a 46.1% pripada uslužnim djelatnostima. 40% radne snage je nezaposleno. Prema tome, izražen je velik udio sekundarnog sektora u ukupnom gospodarstvu.

Obilježja gospodarstva[uredi VE | uredi]

Poslije Makedonije, Bosna i Hercegovina bila je najnerazvijenija država u socijalističkoj Jugoslaviji. Poljoprivreda je uglavnom bila u privatnim rukama, ali posjedi su bili mali i neprofitabilni, dok se hrana uglavnom uvozila. I danas se vide posljedice centralnog planiranja privrede, a glavna je nevolja prevelik broj radnika u industriji. Za vrijeme socijalizma u BiH je forsirana teška i vojna industrija, pa je republika imala velik dio jugoslavenskih vojnih postrojenja. Naravno, najviše štete u gospodarstvu je napravio rat koji se vodio od 1992. - 1995. godine. Tri godine ratovanja uništile su gospodarstvo i infrastrukturu Bosne i Hercegovine, pa je proizvodnja pala za 80%. Nakon 1995., proizvodnja se malo oporavila 1996.-1998.., ali se rast znatno usporio 1999. godine. BDP je i dalje daleko ispod razine koje bio 1990. godine. Nezaposlenost je 2002. godine iznosila 40%, a stanje u gospodarstvu je vrlo teško. Kako oba entita obavljavaju svoje statistike, statistike za cijelu državu su ograničene. Siva ekonomija je vrlo prisutna u cijeloj zemlji i u svim segmentima društva. Zeničko-Sarajevska regija danas je najrazvijenija regija.

Gospodarske aktivnosti[uredi VE | uredi]

U nizinskim dijelovima uzgajaju se žitarice (pšenica i kukuruz), duhan, krumpir, šljive, jabuke i ostalo voće i povrće. Razvijeno je govedarstvo i svinjogojstvo, ovčarstvo i proizvodnja sira. Bosna i Hercegovina ima velik energetski potencijal te se tu ističu brojne hidroelektrane na Neretvi i Vrbasu. Razvijeno je rudarstvo, crna metalurgija i proizvodnja čelika, proizvodnja aluminija, strojogradnja, papirna, tekstilna i drvna industrija (45% teritorija pod šumama). Tu se još mogu navesti i automobilska industrija, proizvodnja duhana, namještaja i prerada nafte. Trgovačka razmjena između dva entiteta uspostavljena je tek 1998.

U Zavidovićima i Vitezu se proizvodi namještaj, a u Banja Luci i Prijedoru celuloza. U nižim predjelima rastu hrast i bukva, a u višim jela, smreka te crni i bijeli bor. Najviše listopadne šume ima Posavina.

U BiH postoje nalazišta kamene soli (Tuzla), gipsa (npr. Kupres, Foča, Jajce), željeza (npr. Vareš), boksita (u blizini Širokog Brijega, Jajca, Čitluka i drugih gradova) itd.

Razvijeni su planinski, vjerski, ljetni, seoski i zdravstveni turizam. U veće poznate planine ubrajaju se Igman, Vlašić, Bjelašnica, Treskavica itd. Termalni izvori smješteni su u Tešnju, Kiseljaku, Laktašima, Višegradu i drugim naseljima. U Hercegovini se nalaze Neum koji izlazi na Jadransko more te Međugorje koje je poznato po Gospinom ukazanju.

Uvoz i izvoz[uredi VE | uredi]

Glavni izvozni partneri su Italija (29%), Hrvatska (18.5%), Njemačka (17.3%), Austrija (9.3%) i Slovenija (6.7%), a glavni uvozni partneri su Hrvatska (24.3%), Slovenija (15.5%), Njemačka (13.6%), Italija (12%), Mađarska (7.6%), i Austrija (6.6%).