Gospodarstvo Brazila

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Gospodarstvo Brazila
Ponte estaiada Octavio Frias - Sao Paulo.jpg
Središte São Paula, najvećeg gospodarskog središta Brazila
Valuta brazilski real
Fiskalna godina Kalendarska godina
Gospodarske organizacije WTO, G-20, Mercosul
Statistika
BDP (PPP) $ 2,5 bilijuna USD (2011. proc.) ()
BDP rast 2,7% (2011. proc.)
BDP per capita 12.961 USD (2011. proc.)
BDP po sektoru poljoprivreda (5,5%), industrija (30,8%), usluge (65,9%) (2010. proc.)
Inflacija (IPC) 4,2% (studeni 2010. proc.)
Stopa siromaštva 14% (2010. proc.)
Radna snaga 4,2 milijuna (2009. proc.)
Radna snaga prem zanimanju poljoprivreda (4,7%), industrija (28,7%), usluge (65,8%) (2007. proc.)
Nezaposlenost
Glavna industrija zrakoplovna industrija, industrija čelika, rude želježa, ugljena; strojogradnja, namjenska industrija, tekstil i odjeća; nafta, cement; kemikalije; umjetna gnojiva
Trgovina
Izvoz 201,9 milijardi USD (2010. proc.)
Izvozna dobra strojevi i oprema, kava, papir, automobili
Glavni izvozni partneri Kina 15,3%, SAD 9,6%, Argentina 9,2%, Nizozemska 5,1%, Njemačka 4,0% (2010,) (2010. proc.)
Uvoz 187,7 milijardi USD (2010. proc.)
Uvozna dobra strojevi i oprema, električna i transportna oprema, kemijski proizvodi, ulja
Glavni uvozni partneri SAD 15,0%, Kina 14.1%, Argentina 7,9%, Njemačka 6,9%, Japan 3,8% (2010,) (2011. proc.)
Javne financije
Javni dug 41,4% ukupnog BDPa (2010. proc.)
Prihodi 354,8 milijarde USD
Rashodi 434.9 milijardi USD
Ekonomska pomoć
Glavni izvor
Svi iznosi izraženi su u američkim dolarima

Gospodarstvo Brazila ima veliku bazu prirodnih bogatstava i razvijenu industriju i gospodarstvo. Veliki udio imaju tvrtke iz SAD-a, Švicarske, Japana i Francuske. U posljednje vrijeme zabilježen je veliki industrijski napredak. Svake godine se posijeku velike površine šuma. Te se nove površine upotrebljavaju u poljoprivredi. Najveći dio plantaža je u vlasništvu velikih farmera. Veliki utjecaj imaju i strane tvrtke.

Najveći dio radno sposobnog stanovništva je zaposlen u uslužnim djelatnostima (42%), u poljoprivredi (31%), a u industriji (27%).

Poljoprivreda[uredi VE | uredi]

Veliki dio Brazila pokrivaju vrlo plodna tla, na kojima se mogu dobivati po dva ili tri uroda godišnje. Trenutno se obrađuje samo 4% od ukupne površine, ali ni u jednoj zemlji svijeta nema mogućnosti tako velikog širenja obradivih površina kao u Brazilu.

Najveći dio zemljišta čine krupni veleposjedi, od kojih su neki jednaki površini srednjeameričkih država. Zbog velike površine zemlje, koja se pruža u nekoliko klimatskih pojaseva, poljoprivreda je raznolika. U tropskim i suptropskim krajevima uzgajaju se: šećerna trska, pamuk, duhan, banane, kava, riža i tropsko voće. Za domaću potrošnju najviše se uzgajaju: pšenica i kukuruz (u umjerenom pojasu), manioka, žitarice, grah i kikiriki za ulje. Zbog nedostatka mehanizacije i male upotrebe umjetnog gnojiva, prinosi po hektaru su među najmanjima u svijetu. Tako, prosječan prinos pšenice po hektaru iznosi samo 1 000 kg, što je oko sedam puta manje nego, npr. u Nizozemskoj i Danskoj.

Najznačajniji izvozni proizvod Brazila je kava (minas), a gotovo polovica ukupne proizvodnje dobiva se u saveznoj državi São Paulo, najvećem monokulturnom području proizvodnje kave u svijetu. Na svjetskom tržistu naročito su poznate vrste brazilske kave, koje imaju nazive po izvoznim lukama: santos, minas, parana, rio i dr. Na visoravnima Brazilskog gorja razvijeno je ekstenzivno stočarstvo (preko 55 milijuna goveda, 0,30 milijuna svinja 0,16 milijuna ovaca, 0,7 milijuna konja, itd).

Brazil raspolaže velikim mineralnim bogatstvom, koje se tek počelo iskorištavati. Znatna su nalazišta boksita, željeza, mangana, nikla, fosfata, platine, uranija, grafita, te zlata i dijamanata za industrijske potrebe (brazilski topaz- cijenjeni dragi kamen zlatnožute boje). Veliko prirodno bogatstvo predstavlja vodna snaga brazilskih rijeka, ali se od 20 milijuna ks vodene energije koristi samo 11,2%.

Industrija[uredi VE | uredi]

Do polovice 20. stoljeća, u Brazilu je bila zastupljena samo laka industrija: tekstilna, prehrambena, industrija duhana, kože i obuće, drvna, farmaceutska itd. Naročito povoljni uvjeti postojali su za razvoj drvne industrije, budući da je Brazil po površini šuma na 2. mjestu u svijetu te na svakog stanovnika otpada oko 8 ha šume, ali se ona neracionalno koristila, što je dovelo do pojave velikog ekoloskog problema: "svjetska pluća "- šume Amazone bit će uništene, ukoliko se brazilskoj sirotinji ili bogatim rentijerima ne ponude druge mogućnosti za zaradu i opstanak.

Teška industrija je započela s razvojem nakon Drugog svjetskog rata. Najvažnije rude koje se eksploatiraju su: rude željeza, mangan i boksit. Po proizvodnji željezne rude, Brazil je na 4. mjestu u svijetu, poslije Rusije, Kine i Australije. Najveći dio proizvodnje ove rude se izvozi, a manji dio se topi u železarama São Paola, koje su manjeg kapaciteta, i u velikoj željezari Volta Rodonda, koja se nalazi u saveznoj državi Minas Gerais, glavnoj rudonosnoj pokrajini.

Gotovo čitava industrija je smještena u tri grada i njihovoj okolini - u São Paulu, Rio de Janeiru i Belo Horizonteu. Ovaj "brazilski trokut" počeo se razvijati u 18. stoljeću, na temelju eksploatacije nalazišta zlata i dijamanata.