Gospodarstvo Nigera
| Gospodarstvo Nigera | ||
|---|---|---|
| ||
| Miniranje u rudniku uranija, jednog od važnih izvoznih dobara Nigera. | ||
| Valuta | Zapadnoafrički CFA | |
| Fiskalna godina | Standardna kalandarska godina[1] | |
| Gospodarske organizacije | ||
| Statistika | ||
| BDP (PPP) | 11,63 milijardi USD (2011.)[1] (150.[1]) | |
| BDP rast | 2,3 % (2011. proc.)[1] | |
| BDP per capita | 800 USD (2011. proc.)[1] | |
| BDP po sektoru | poljoprivreda (42,1 %), industrija (16,3 %), usluge (41,6 %) (2011. proc.)[1] | |
| Inflacija (IPC) | 2,9 % (2011. proc.)[1] | |
| Stopa siromaštva | 63 % (2011. proc.)[1] | |
| Radna snaga | 4,688 milijuna (2007. proc.) [1] | |
| Radna snaga prem zanimanju | poljoprivreda (90 %), industrija (6 %), usluge (4 %) (1995. proc.)[1] | |
| Nezaposlenost | ||
| Glavna industrija | uranij, cement, cigla, tekstil, meso, hrana, sapun, kemijski proizvodi[1] | |
| Trgovina | ||
| Izvoz | 1,249 milijardi USD (2011. proc.)[1] | |
| Izvozna dobra | uranij, stoka, hrana, luk[1] | |
| Glavni izvozni partneri | SAD (49,2 %), Nigerija (29,4 %), Rusija (10,3 %), Gana (4,1 %) (2011. proc.)[1] | |
| Uvoz | 2,217 milijardi USD (2011. proc.)[1] | |
| Uvozna dobra | strojevi, vozila i rezervni dijelovi, nafta, hrana, žitarice[1] | |
| Glavni uvozni partneri | Francuska (15,6 %), Kina (9,7 %), Nigerija (8,9 %), Francuska Polinezija (8,5 %), Belgija (6,9 %), Indija (6,1 %), Togo (4,7 %) (2011. proc.) [1] | |
| Javne financije | ||
| Javni dug | 1,342 milijardi USD (31. prosinca 2011. proc.)[1] | |
| Prihodi | 1,385 milijardi USD (uključujući 134 milijuna USD stranih izvora) (2011. proc.)[1] | |
| Rashodi | 1,609 milijardi USD (2011. proc.)[1] | |
| Ekonomska pomoć | ||
| Glavni izvor Svi iznosi izraženi su u američkim dolarima | ||
Gospodarstvo Nigera uglavnom se temelji na unutarnjem tržištu, na naturalnoj poljoprivredi, izvozu sirovina, hrane i ostalih dobara.
Niger je kopnena subsaharska afrička država. Tijekom posljednja dva desetljeća stalno je bio rangiran pri dnu svjetskih gospodarskih indeksa po ljudskom razvojnom indeksu i BDP-u. Ekonomska aktivnost temelji se na naturalnoj poljoprivredi, stočarstvu, trgovini i izvozu urana.
Izvoz goveda u susjednu Nigeriju, kao i kikirikija i ulja od kikirikija, glavni su izvozni aduti osm minerala i ruda.
Vlada se oslanja na bilateralnu i multilateralnu pomoć. Napredak ovisi o pomoći međunarodnih institucija poput Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda. Otpis vanjskoga duga olakšao bi razvoj.
Od 1999. godine, nigerska vlada provodi mjere međunarodnih financijskih institucija poput privatizacije i deregulacije planova.
