Građevinarstvo
Izvor: Wikipedija
Sadržaj |
[uredi] Građevinarstvo kao grana tehnike
Građevina je primijenjena znanost. Građevina je najstarija i najznačajnija grana tehnike. Općenito građevinska tehnika se bavi poslovima potrebnim za građenje svih vrsta zgrada, cesta, željezničkih pruga, mostova, tunela, vodovoda, melioracijskih objekata (poboljšanje kvalitete zemljišta), uređenjem vodotoka i iskorištavanjem vodnih snaga. Ukratko građevina se bavi općenito građevinama. Dok se građevinarstvom bavi Građevinski inženjer.
[uredi] Bit građevinske tehnike
Građevinska tehnika je umijeće ili vještina kojom ljudi od izvornih ili prerađenih darova prirode osmišljeno (planirano) sastavljaju nove tvorevine povezane s tlom, odnosno fiksirane na zemlju, pa se njima koriste.
Prirodni materijali kao što su: kamen, drvo, zemlja, ali i umjetni: opeka, vapno, beton i čelik omogućuju osmišljeno povezivanje s tlom u jednu cjelinu koju nazivamo građevinskim objektom ili građevinom.
[uredi] Smjerovi građevinske tehnike
Prema vrsti i karakteru poslova razlikujemo dva glavna smjera ili ogranka građevinske tehnike.
U jednom se smjeru odvija građenje zgrada. Zgrade se ističu svojim glavnim dijelovima iznad zemlje, grade se dakle u vis, pa se građenje zgrada često naziva visokogradnja. Visokogradnja je doslovni prijevod starogrčke riječi architectura (arhitektura) koja je internacionalizirana. Građenje zgrada se kod nas naziva i zgradarstvo, ali je arhitektura najuobičajeniji.
S druge strane imamo građenju prometnica (ceste, željeznice, mostovi, tuneli) i hidrotehničkih građevina (vodovod, kanalizacija, hidrotehničke regulacije, melioracije, iskorištavanje vodnih snaga te plovnost rijeka i kanala) spomenuti se objekti grade uglavnom pri samom tlu, iako nije pravilo. Takvo se građenje često naziva niskogradnja običajniji je naziv građevinarstvo.
Važno je napomenuti da strogo dijeljenje građevine i arhitekture nema previše smisla jer građevinarstvo obuhvaća mnogobrojne poslove za sve vrste građevina dok arhitektura obuhvaća arhitektonsko projektiranje objekata visokogradnje. Dokaz stabilnosti i nosivosti arhitektonskog projekta izvodi građevinar u nastavku projektne dokumentacije. Isto tako arhitekti bivaju potrebni za neke objekte niskogradnje. Bez obzira na smisao ipak postoji ta podjela. U prošlosti poslovi nisko gradnje i visokogradnje se nisu diferencirali kao danas, nego je arhitektura obuhvaćala sve poslove građevinske tehnike. Tek nedavno s obzirom na povijesnu kronologiju poslovi jednog i drugog ogranka su se toliko umnožili i razlučili da je građevinarstvo automatski nastao posebni smjer čiji zadaci i ostvarenja po svojoj raznolikosti i značaju za opći napredak često nadmašuju one zadatke i ostvarenja od arhitekture. U nekim državama npr. Španjolska i dalje ostaje arhitekt koji ima znanje građevinskog inženjera pa može graditi ceste i mostove ako želi.
Općenita podjela građevinske tehnike:
- Prometni smjer - se bavi projektiranjem svih prometnica.
- Konstruktivni smjer - se bavi projektiranjem i građenjem konstrukcija i/ili dimenzioniranjem(mostovi, brane, tuneli,silosi, vodotornjevi, gospodarske i druge zgrade)
- Hidro-tehnički smjer - bavi se poslovima građenja i održavanja vodoopskrbnih, kanalizacijskih i vodoprivrednih objekata. Općenito hidro-tehnika sudjeluje u upravljanju vodnim resursima. U Hidro-tehnički smjer spadaju: hidrotehničke melioracije i hidrotehničke regulacije. Možemo reći da se hidrotehnika općenito bavi hidrotehničkim građevinama, hidrotehničkim sustavima i iskorištavanjem vodnih snaga uz vođenje računa o zaštiti okoliša što je u zadnje vrijeme popularizirano.
Kako bismo mogli graditi hidrotehničke građevine od velike važnosti je poznavanje hidrologije kao znanstvene discipline i naravno neizostavno poznavanje hidromehanike odnosno mehanike tekućina.
- Geotehnički smjer - bavi se projektiranjem i izvođenjem različitih zahvata u tlu kao što su: brane, nasipi, tuneli, klizišta, potporne konstrukcije, iskopi, usjeci, osiguranje građevinskih jama i odlagališta otpada. Geotehnika obuhvaća gotovo sve građevinske aktivnosti i ključna je u izvođenju skoro svih građevinskih objekata koji se temelje na tlu. Geotehnika kao građevinska disciplina se oslanja na mehaniku tla i mehaniku stijena.
[uredi] Građevinarstvo u prošlosti
[uredi] Građevinske službe i obrazovne ustanove
[uredi] Projektna služba
[uredi] Operativna služba
[uredi] Upravna služba
[uredi] Fakulteti i škole
- škole za građevinska zanimanja
- građevinske tehničke škole
- fakulteti
[uredi] Poveznice
- Građevine (građevinski objekti)
- Kategorija:Građevine
